Na splitskom Trgovačkom sudu danas su odgođena ročišta za 11 društava iz sastava Brodograđevne industrije Split (BIS) i to za 40 dana, tijekom kojih se predviđa da bi potraživanja trebala biti plaćena
Danas je za 11 društava održano očitovanje o prijedlozima za otvaranje stečajnih postupaka, a ročište je odgođeno za 40 dana. Razlog tomu je što splitsko brodogradilište ima potraživanja prema Republici Hrvatskoj i kako sada stvari stoje u tim postupcima i predlagatelji i dužnici sve žele okončati mirnom nagodbom, odnosno ostavljeno im je dovoljno vremena da plate svoje dugove.
Riječ je o tvrtkama Cjevarska izrada, Brodosplit-računovodstvo i financije, Zaštita trupa od korozije, Izrada alata, Boja-trup, Brodosplit montaža, Bravarski segmenti, Trup inženjering, Nerazorna ispitivanja, Interijeri i završni radovi te Informatički sustavi.
vezane vijesti
Splitski Trgovački sud zaprimio je ukupno 27 prijedloga za otvaranje stečajnih postupaka nad društvima koja su povezana sa Brodograđevnom industrijom Split, od kojih su dva odbačena jer ne postoje presumpcije postojanja stečajnih razloga.
Za 25 su društva pokrenuti postupci radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnih postupaka te su u odnosu na njih 12 prethodno održana ročišta radi očitovanja o prijedlozima za otvaranje stečajnih postupaka od kojih su četiri odgođena za 45 dana, a u odnosu na njih osam su određene mjere osiguranja i imenovani privremeni stečajni upravitelji.
Na ukupno 25 prijedloga za otvaranje stečajnog postupka društava iz sastava BIS- a radi troje sudaca Trgovačkog suda Split i to Ana Golub Gruić, Katarina Mikulić i Ivan Čulić.
Sljedeća su ročišta radi raspravljanja o pretpostavkama za otvaranje stečaja zakazana za 26. svibnja.
Otvaranje stečaja silom zakona predložila je Financijska agencija (FINA) nakon što je utvrdila neplaćena dugovanja starija od 120 dana.
U Brodosplitu su za Hinu rekli da dio njihovih društava ima dug prema državi za poreze i doprinose u iznosu od oko 30 milijuna kuna. Kažu da su državi predlagali nagodbu kojom bi se taj dug prebio s njihovim potraživanjem od države za neopravdano ovršeno javno davanje-koncesijsku naknadu za razdoblje prije preuzimanja. Sukladno planu restruktuiranja drže kako nisu dužni plaćati stare dugove brodogradilišta, te dodaju da im je od države prilikom kupoprodajnog ugovora pisano potvrđeno da dugova nema, no ipak su ih ovršili za iznos za tada otprilike 24 milijuna kuna s kamatama od preko 30 milijuna kuna.
