Otvaranje stečajnog postupka nad tvornicom za preradu ribe Mirna Rovinj potaknulo je u utorak burnu saborsku raspravu među zastupnicima, ali i akciju političara. Istarski župan Valter Flego, predsjednik Sindikata PPDIV-a Šimo Orešković te rovinjski gradonačelnik Govanni Sponza pokucali su na vrata Ministarstva financija. Istovremeno, ministar Slavko Linić poručio je iz Bruxellesa da je Mirna mogla biti spašena, no da je uprava tvornice odbila Podravku za strateškog partnera. Nezavisni zastupnik Damir Kajin pak poručuje da bi se u raščišćavanje svih proteklih zbivanja u Mirni trebao uključiti DORH!
Gradonačelnik Rovinja i saborski zastupnik IDS-a Giovanni Sponza zauzeo se jučer u Saboru za opstanak tvornice koja je sa 135 godina neprekinute riboprerađivačke industrije sinonim rovinjskog i hrvatskog ribarstva, poručivši 'svima onima koji Mirnu vide kao biznis za rentanje nekretnina, neka maknu prste od Mirne'.
Istaknuo je da problem Mirne nije nastao jučer, nego 'onog trenutka kada je netko odlučio i na žalost učinio nad Mirnom pretvorbu i privatizaciju na hrvatski način', napomenuvši i kako 'treba znati da se u Mirni promijenilo 17 uprava i da je dobar dio uprava koristio financijski inženjering temeljem kojeg je isključivo isisavao novac iz Mirne.
'Uvjeren sam da doista nikome u Hrvatskoj i svima onima koji o tome odlučuju ne smije biti svejedno kakva će sutra biti sudbina rovinjske Mirne', kazao je Giovanni Sponza. Gradonačelnik je naglasio kako rješenje za rovinjsku tvornicu, koja prehranjuje 250 zaposlenih i još 350 kooperanata, vidi za stolom. 'Rješenje vidim u dijalogu, i to otvorenih karata i iskrenih namjera, gdje svi ključni dionici moraju doći do zajedničkog dogovora i rješenja', istaknuo je Sponza.
Tako, nakon što su u utorak zastupnici iz Istre sa saborske govornice redom digli glas u obranu Mirne, u Ministarstvu financija održan je zajednički sastanak predstavnika radnika, grada Rovinja i Istarske županije, a kako je tportalu potvrdio predsjednik Sindikata PPDIV-a Šimo Orešković, sastanak je organiziran s jednim zajedničkim ciljem da se Mirna spasi, odnosno da se svi dionici angažiraju kako bi tvornica nastavila s radom.
Zatraženo je da se poništi zadnje ročište i otvaranje stečaja Mirne, no kako veli Orešković, žalbu na odluku o stečaju može podnijeti samo uprava Mirne. Ako se podnese žalba, uslijedit će upravni postupak koji bi za radnike mogao biti dugotrajan jer će se na koncu rješavati pred Upravnim sudom u redovnom postupku. Ako pak ne bude poništeno otvaranje stečaja, traženo je da se provede putem izmijenjenog stečajnog plana, kako bi se nastavila proizvodnja i očuvala radna mjesta.
Ministar Slavko Linić, koji je u utorak u Bruxellesu prisustvovao sastanku Vijeća za ekonomiju i financije EU, prema pisanju Večernjeg lista, za stečaj Mirne optužio je vodstvo rovinjske tvornice koje je odbilo Podravku.
'Uprava Mirne Rovinj odbila je da strateški partner bude proizvođač hrane Podravka. Model je za nas bio prihvatljiv: da Podravka otkupi potraživanja HBOR-a, da sve to unese u kapital, da Mirni omogućimo da nema dugove prema bankama nego da jačamo kapital. Očito da uprava nije imala tu namjeru. Zašto imamo ovako zlonamjerno tumačenje uprave, probajte vi dati odgovor. Rješenje za Mirnu ponudilo je Ministarstvo. Zašto nije prihvaćeno? Zato što očito proizvodnja u Mirni nije zainteresirala odgovorne ljude koji vode Mirnu, nego nešto drugo. Ali ne bih se time bavio', kazao je ministar Linić, odgovarajući na pitanja novinara.
Uprava Mirne pak demantiraLinića i tvrdi da im Podravka nije ponudila strateško partnerstvo. 'Pozivamo sve zainteresirane strane kao i Upravu Podravke da hrvatskoj javnosti predoče ponude o kojima se ovih dana priča, a koje mi na žalost još uvijek nismo uspjeli vidjeti', poručuju iz Mirne.
Zazivanje Državnog odvjetništva
Nezavisni saborski zastupnik Damir Kajin prozvao je gradonačelnika Sponzu za 'spin', optuživši ga da je s predsjednikom uprave Mirne Rovinj isforsirao preuzimanje. 'Nije istina da se netko sa strane želi domoći tih nekretnina', kazao je Kajin, poručivši da bi se i u slučaj rovinjske Mirne trebao uključiti DORH.
'Ovo što izvodi gradonačelnik Rovinja je izokretanje teza. Nije istina da se netko sa strane želi domoći tih nekretnina. Najveći gubitnici su vlasnici Mirne, a to su Fima Grupa u stečaju varaždinskog poduzetnika Milana Horvata. Oni su vlasnici Plurisa u stečaju, Validusa, varaždinske investicijske tvrtke koji ima u vlasništvu dionice više tvrtki, među kojima su i rovinjska Mirna, Helios Faros – Stari grad, hoteli Vis d.d. u predstečajnoj nagodbi. Saša Krobot, bivši direktor Geneze i današnji predsjednik uprave rovinjske Mirne, isforsirao je zajedno s gradom Rovinjem preuzimanje Mirne. Idu za tim da im se otpiše dio dugovanja', kazao je za tportal Damir Kajin.
Naime, tvrtka Geneza i Grad Rovinj željeli su zajednički preuzeti Mirnu kroz postupak predstečajne nagodbe. Kao strateški partneri dokapitalizirali bi rovinjsku tvrtku s devet milijuna kuna. No zapravo se radi o ulaganju od 3,5 milijuna kuna u novcu, jer bi za 4,6 milijuna kuna Geneza otkupila potraživanja HPB-a, a Grad Rovinj bi svoja potraživanja u visini od 935.635 kuna pretvorio u vlasnički udjel u Mirni. Međutim, u resornom ministarstvu ovaj financijski i operativni plan restrukturiranja nisu prihvatili.
Kajin ističe da je Podravka imala interes za Mirnu jer je povećim kreditom Fimi Grupi stekla založnim pravom 54 posto dionica, a za još deset posto traje spor. Tvrdi i da je Podravka Mirni nudila poslovnu suradnju kroz dodatnu preradu 2.000 tona ribe, što je uprava rovinjske Mirne odbila.
Mirna Rovinj, prema tvrtkinim priopćenjima, u zadnje dvije godine posluje pozitivno, a radnici se, njih 250, unatoč potraživanjima vjerovnika u visini 47 milijuna kuna nadaju opstanku i očuvanju radnih mjesta, tim više što za proizvedenu robu imaju tržište. Naime, 70 posto proizvodnje je namijenjeno izvozu.
'Rovinjska Mirna državi duguje oko 40 milijuna kuna, a to su mirovine svih Rovinjana', kaže nezavisni zastupnik Kajin. Ističe da je tvornica smještena na atraktivnoj gradskoj lokaciji uz more, nedaleko od bolnice za ortopediju i rehabilitaciju Prim. Martin Horvat. Procjenjuje da se tijekom godina, u vrijeme privatizacije i pretvorbe te pod raznim upravama, iz te tvrtke isisalo 30 milijuna te zaključuje da 'glede raščišćavanja svega toga u Mirni trebao bi se uključiti DORH'.
