U hrvatskim medijima ukidanje radnih dozvola za građane Hrvatske na njemačkom tržištu rada, dočekano je kao 'odlična vijest', dok neki stručnjaci upozoravaju da će to značiti i iseljavanje još sto tisuća ljudi iz RH. U Njemačkoj je, pak, cijela priča zabilježena kao sporedna vjestica, a jedini koji su se zapitali je li za Hrvatsku dobro što odlaze mladi i obrazovani ljudi, je-su zastupnici opozicijske Die Linke (Ljevica), koji su u Bundestagu tražili očitovanje ministrice rada Andree Nahles o toj temi
Glavna televizijska informativna emisija njemačke javne televizije ARD 'Tagesschau', u svojem je izdanju od 17. lipnja donijela kratku vijest o tome kako je 'tržište rada sada slobodno za Hrvate'. Ističe se da je time okončana dvogodišnja politika njemačke vlade o prelaznom roku za zapošljavanje građana RH u Njemačkoj, koji će ubuduće imati jednaka prava kao i ostali tražitelji posla u Njemačkoj. Ministrica rada Andrea Nahles (inače iz SPD-a) izjavila je da je riječ o 'pravu da se slobodno posluje i radi u svim članicama EU-a, koja predstavlja nemjerljivu prednost Unije'. Navodi se kako trenutno u Njemačkoj radi oko 93 tisuće Hrvata, mnogi od njih u sustavu zdravstva. Njemačka vlada smatra da će se i oni koji dolaze 'dobro integrirati na tržištu rada'.
Ostali vodeći njemački mediji su vijest o ukidanju ograničenja za zapošljavanje Hrvata u Njemačkoj ili posve ignorirali ili tek usputno i kratko registrirali.
Nikakvih prigovora na tu odluku vlade Angele Merkel nije bilo ni iz njemačkih sindikata niti iz redova poslodavaca. Primjerice, Zentralverband des Deutschen Handwerks (ZDH) odnosno Centralni savez njemačkih obrtnika pozdravio je takvu odluku njemačke vlade, iako je prije dvije godine inzistirao na uvođenju prijelaznog roka za radnike iz Hrvatske. Objašnjenje ZDH-a glasi da je 'stanje na njemačkom tržištu rada dobro' te je očito da Njemačkoj trebaju radnici iz Hrvatske.
Ministrica Nahles je odluku vlade predstavila u srijedu u Bundestagu, istaknuvši da nema potrebe za produljivanjem prijelaznog roka zbog 'dobrih iskustava s hrvatskim radnicima', koji pritom 'rade na poslovima za koje u Njemačkoj nedostaje radne snage – građevina i zdravstveni sustav'. A kako je Njemačka uvela i minimalnu plaću od 8,50 eura po satu od početka ove godine, Nahles kaže da ne vidi razloga za strah da će hrvatski radnici srušiti cijenu rada. 'Europa raste zajedno i od toga profitiramo svi.', zaključila je Nahles.
Odluku njemačke vlade pozdravili su iz vladajućih CDU-a i SPD-a, ali i iz opozicijskih Zelenih, dok je jedina sumnja izražena u Bundestagu - koji je tog dana bio prazan poput Sabora - došla iz redova opozicijske Ljevice. Glasnogovornica njihove frakcije za radna i sindikalna pitanja Jutta Krellmann upitala je ministricu Nahles hoće li takav 'brain drain' mladih i obrazovanih Hrvata naštetiti Hrvatskoj. 'Vidi li vlada neke mogućnosti da ojača gospodarski slabe regije Njemačke, ali i u Hrvatskoj i cijeloj EU?' pitala je Krellmann.
Nahles je odgovorila da 'situaciju treba pratiti', ali i dodala da se zasad ne može utvrditi 'šteta za Hrvatsku'. Navela je i da su u Hrvatskoj plaće iznimno niske te da je odlazak mladih i kvalificiranih radnika iz Hrvatske zapravo 'dobitak za Hrvatsku', uz objašnjenje da će slati novac nazad u Hrvatsku i tako tamo poboljšati kupovnu moć preostalog stanovništva. Nahles je napomenula i da u Hrvatskoj vlada 'iznimno visoka nezaposlenost mladih, jedna od najviših u Europi' te je ovo dobra alternativa za mlade.
Njemačka ministrica rada je još iznijela podatak da je 2013. godine iz Njemačke u Hrvatsku otišlo 700 milijuna eura, što predstavlja 1,6 posto hrvatskog BDP-a, te je to 'značajna podrška hrvatskom gospodarstvu' koje ima 'treće najniže plaće u EU'. Nahles očekuje da će se taj iznos povećati s obzirom na to da u međuvremenu još više građana Hrvatske radi u Njemačkoj.
