Kakve su to zapravo misije i koji im je krajnji cilj?

Mirovna misija Odlučna podrška (Resolute Support) nastavak je mirovne operacije ISAF zadužene za osiguranje mira i sigurnosti u Afganistanu nakon rušenja talibanskog režima 2001. godine. Mirovna operacija ISAF završena je sa zadnjim danom 2014. godine.

Hrvatska je svoje sudjelovanje u operaciji u Afganistanu započela u veljači 2003. godine temeljem odluke Hrvatskog sabora. Odlazak u Afganistan bio je jedan od glavnih uvjeta za ulazak Hrvatske u NATO. U područje operacije tada je upućen prvi vod Vojne policije Oružanih snaga RH s ukupno 50 pripadnika.

'Naše djelovanje u Afganistanu još nije dovršeno. Hrvatska je sa svojim saveznicima i partnerima preuzela odgovornost za budućnost Afganistana, za izgradnju njegovih sigurnosnih snaga i stabilizaciju cjelokupne države. U toj našoj obvezi prema Afganistanu ostajemo ustrajni te ćemo nastaviti naš angažman koliko bude potrebno, rame uz rame s našim saveznicima, partnerima i afganistanskim prijateljima', rekla je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u četvrtak na ispraćaju još jednog kontingenta.

>>> Hrvatski vojnici u Afganistanu nisu bili ugroženi u napadu na bazu

Ukupno je od početka misije ISAF do danas u Afganistanu bilo 5119 hrvatskih vojnika. Iako je bilo incidenata, u rasponu od pada helikoptera do samoranjavanja, srećom nitko nije smrtno stradao. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja sa znatnijim brojem vojnika u Afganistanu koja nije imala ljudskih gubitaka. Poznato je to da je samo jedan vojnik 2006. godine lakše ranjen u misiji na jugu Afganistana, a MORH je izvijestio i o nekoliko težih napada talibana na hrvatske snage.

Hrvatski angažman, struktura snaga te zadaće mijenjali su se s vremenom razvojem operacije te usporedno s procesom pristupanja NATO-u. Hrvatski vojnici su obavljali razne dužnosti, od savjetničkih i mentorskih na obuci afganistanskih snaga sigurnosti do zadaća osiguranja objekata i štićenih osoba.

>>> Već ih 15 godina šaljemo u Afganistan: Pogledajte vojne policajce u punoj spremi

Misija ISAF imala je ambiciozne ciljeve: trebalo se pobrinuti za stabilnost, podržati obnovu Afganistana i postupno demokratizirati zemlju. Pored toga, zadatak vojnika bio je spriječiti da Afganistan ponovo postane skrovište za međunarodne teroriste. Jedna od zadaća je bila i stvoriti nove sigurnosne snage koje su se u međuvremenu pokazale nesposobnima samostalno boriti protiv talibana, a u posljednje vrijeme i Islamske države.

Cilj, unatoč stotinama milijardi uloženih dolara, nije ostvaren pa je umjesto potpunog povlačenja svih stranih vojnika iz Afganistana okončanjem operacije ISAF osmišljen model da se osigura nastavak strane vojne prisutnosti kroz novu misiju jer je bilo jasno da bi u suprotnom u vrlo kratkom roku talibani preuzeli vlast.

Hrvatska je s drugim zemljama članicama NATO-a i partnerskim zemljama nastavila, kako MORH to sam definira, 'davati svoj doprinos u Afganistanu kroz misiju potpore miru Odlučna podrška'.

>>> Pogledajte u kojim kriznim žarištima hrvatski vojnici održavaju mir

Cijela priča je zapravo počela terorističkim napadom Al Kaide 11. rujna 2001. godine na Sjedinjene Američke Države. U znak odmazde tadašnji američki predsjednik George W. Bush poslao je vojsku u Afganistan kako bi se obračunala s talibanima koji su pružili utočište čelniku Al Kaide Osami bin Ladenu.

Nakon što je svrgnut režim započela je misija ISAF-a pod pokroviteljstvom NATO-a i s mandatom Ujedinjenih naroda te je treba razlikovati od samostalnog djelovanja američke vojske u toj zemlji. Unutar ISAF-a su djelovali i vojnici zemalja koje nisu članice NATO-a.

ISAF je prvo djelovao u Kabulu, potom u cijeloj zemlji. Na vrhuncu misije na teritoriju Afganistana bilo je više od 130.000 vojnika iz oko 50 zemalja. Riječ je o najdužoj misiji u povijesti NATO-a, koju je obilježilo i najviše gubitaka.

Ulogu ISAF-a s početkom 2015. godine preuzela je misija Odlučna podrška. Na terenu je ostalo 12.000 stranih vojnika kao savjetnici i instruktori za afganistanske snage sigurnosti, među njima 850 Nijemaca i 9000 Amerikanaca.

Fokus hrvatskih kontingenata (HRVCON) obuhvaća zaštitu snaga, pojedinačne dužnosti stožernog osoblja, savjetničke zadaće i mentoriranje pripadnika afganistanskih snaga sigurnosti. Unutar HRVCON-a su i pripadnici oružanih snaga zemalja Američko-jadranske povelje – Crne Gore, Albanije, BiH i Makedonije.