Na temelju koalicijskog sporazuma što ga je postigao s blokom od osam bošnjačko-građanskih stranaka te sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, čelnik HDZ BiH Dragan Čović najavio je kako će njegova stranka predložiti Borjanu Krišto za novu predsjedateljicu Vijeća ministara s četvorogodišnjim mandatom.

Ustav i zakon o Vijeću ministara definiraju da predsjedatelja imenuje Predsjedništvo BiH, a o potvrdi imenovanja odlučuje Zastupnički dom parlamenta BiH. Ukoliko dobije tu potvrdu, predsjedatelj zatim predlaže ministre, a taj prijedlog opet potvrđuje Zastupnički dom.

Kako bi se imenovao predsjedatelj dovoljni su glasovi dva od tri člana Predsjedništva BiH u kojemu su sada osim Komšića i Željka Cvijanović, koja je ujedno predsjedateljica i visoka dužnosnica Dodikovog SNSD-, te Denis Bećirović iz SDP BiH.

Očekuje se da će Cvijanović i Bećirović podržati prijedlog HDZ-a, odnosno novouspostavljene koalicije, tako da Komšićevo eventualno protivljenje neće ništa promijeniti, no on je ipak najavio kako će tražiti svojevrsno "saslušanje" Krišto. On zahtijeva da prije konačne odluke Krišto pred državnim vrhom iznese program rada, a posebice kako planira graditi suradnju s NATO-om.

Komšić je izjavio kako je za njega ključno pitanje proces NATO integracija, a programska načela o koaliranju koja su potpisali Čović, Dodik i čelnik SDP BiH Nermin Nikšić o tome ništa ne govore.

"Imam par za mene ključnih pitanja. Što se događa s NATO-om jer u tom papiru nema NATO-a? Zanima me kakav će biti stav mandatarke prema tom pitanju. Planira li se povećanje proračuna za oružane snage? Ništa ne prejudiciram, ali hoću znati kako stvari stoje", kazao je Komšić.

Dodao je da će od odgovora koje dobije od Krišto ovisiti hoće li glasati za njeno imenovanje. "Avaz" podsjeća kako je ova najava presedan jer Komšić u ranija tri mandata u Predsjedništvu BiH od tadašnjih kandidata za predsjedatelje Vijeća ministara nikada nije tražio da pred državnim vrhom obrazlažu svoj program rada jer je njihova obveza da to učine pred u državnim parlamentom.

Pitanje NATO integracija jedno je od ključnih oko kojih nema suglasnosti među partnerima iz Federacije BiH i Republike Srpske jer se vlasti u Banjoj Luci uporno protive punopravnom članstvu BiH u Savezu, a to stajalište nisu promijenili niti u pregovorima o uspostavi vlasti koja će zemljom upravljati naredne četiri godine.

"Imamo razlike oko NATO-a i to je jasno", potvrdio je Dodik prošlog tjedna kada je s Čovićem i Nikšićem potpisao koalicijski sporazum.

Taj dokument doista ne sadrži nikakvo određenje prema članstvu u NATO-u zbog čega se bošnjačko-građanska "osmorka" našla na udaru Stranke demokratske akcije (SDA) te Kompićeve Demokratske fronte (DF) uz optužbe za napuštanje NATO puta radi ulaska u vlast.

Jedan od lidera "osmorke", predsjednik stranke Narod i pravda (NiP) Elmedin Konaković, uzvratio im je konstatacijom kako su baš SDA i DF kada su oni 2019. potpisali sporazum o koaliranju s Dodikom pristali na uporabu termina "suradnja s NATO-om" umjesto članstva pa se Dodik sada na to i oslanja.

"To je trenutak kada su nas SDA i DF 'parkirali' u čekaonicu umjesto članstva u NATO-u", napisao je na društvenim mrežama Konaković koji slovi kao najozibljniji kandidat za novog ministra vanjskih poslova BiH. Ujedno je poručio kako "osmorka" nije spremna na ustupke te će čim preuzme vlast početi odlučno raditi na NATO integracijama.

Mediji bliski HDZ-u BiH najavili su kako će Krišto vjerojatno ignorirati Komšića i neće ni saslušati njegova pitanja, a klučni razlog za to je činjenica da njena stranka smatra kako je on nelegalno izabran u Predsjedništvo BiH.