"Članak 5. Zakona o sudovima kaže da sudovi sude na temelju Ustava, pravne stečevine Europske unije, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava, a na isto suce obavezuje i Kodeks sudačke etike. Odluka suda da zabrani pisanje H-Alteru i njihovoj novinarki krši Ustav, EU pravo i međunarodne ugovore koje je Hrvatska potpisala", rekla je Mrak Taritaš na konferenciji za novinare.

Odluka je, kaže, nezapamćena sudskoj praksi u Hrvatskoj i ne samo da je izvan svih propisa na temelju kojih su sudovi dužni djelovati, nego je i potpuno izvan pameti. Dodala je da je sud donio odluku u roku od 24 sata što je, samo po sebi, "svjetsko čudo za hrvatske građane", a donio ju je i bez da je uopće saslušao drugu stranu, one kojima je zabranio pisanje.

"Hrvatski mediji i dalje su svakodnevno izloženi pritiscima raznih vrsta, od svakojakih sudskih postupaka, preko utjecaja institucija i tijela – pogledajte slučaj Vijeća za elektroničke medije i dodjele radijske koncesije – do financijskih problema koji onda imaju utjecaja i na neovisnost", upozorila je, dodavši da su suci u Hrvatskoj prečesto svojim odlukama i presudama izvan propisa i normi sudačke etike, a potpuno su zaštićeni institutom neovisnosti sudstva. Stoga se zapitala tko štiti prava hrvatskih građana u srazu s često nepravednim, a ponekad i protuzakonitim presudama i obrazloženjima.

"Hrvatsko pravosuđe i sudovi ne postoje sami zbog sebe, nego zato da služe građanima ove zemlje i osiguravaju poštivanje njihovih prava. To naši suci, od općinskih, do sudaca Vrhovnog suda, prečesto zaboravljaju", rekla je Mrak Taritaš. O tome, dodala je, svjedoče i podaci Eurostata, prema kojima je povjerenje u neovisnost pravosuđa u Hrvatskoj najniže u EU, suci se najslabije dodatno obrazuju i imaju najmanje riješenih predmeta.

Hrvatski sudovi prečesto ne služe svojoj svrsi i iskustvo nam je pokazalo da se građani ne mogu pouzdat ni i u nadzor ni u kontrolu koju "vrše sami nad sobom", s obzirom na to da dvije trećine Državnog sudbenog vijeća čine upravo suci. Hrvatski suci potpuno su izolirani od ostatka društva, zaštićeni, privilegirani i bez ikakve vanjske kontrole, ustvrdila je, kazavši da se to naziva "korporativizmom u sudstvu". Svi koji se na sam spomen kontrole dižu na stražnje noge i optužuju za nasrtanje na neovisnost sudstva, zapravo štite vlastite privilegije i neograničenu vlast bez ikakve kontrole i nadzora, smatra Mrak Taritaš.

"Naši suci svoju neovisnost vide kao potpuno lišenu bilo kakve odgovornosti i zato nam je pravosuđe u ovakvom stanju. U nepristranost, neovisnost i pravednost naših sudova te sposobnost da osiguraju vladavinu prava ne možemo se pouzdati i potreban nam je stvarni mehanizam kontrole i zaštite prava hrvatskih građana, koji će ili uključivati reformu Državnog sudbenog vijeća ili osnivanje novog neovisnog tijela za nadzor", predložila je, pozvavši se na portugalski model u kojem posebno upravno, a ne sudsko tijelo bira suce. Mrak Taritaš rekla je da je transparentan izbor sudaca i njihovog napredovanja ključ reforme pravosuđa.

"Bez toga nikad nećemo naprijed", rekla je i zaključila kako treba stvoriti uvjete u kojima se u startu biraju bolji suci, koje sustav onda motivira da u svom radnom vijeku postaju samo sve bolji.