Akademik Davorin Rudolf izjavio je u srijedu da bi problem granice između Hrvatske i Slovenije trebalo riješiti na Međunarodnom sudu pravde u Haagu, te ocijenio da nikada nisu bili lošiji odnosi između dviju država
'Po mojem mišljenju, nikada nisu bilo lošiji odnosi između Hrvatske i Slovenije, a vi sad odgovorite tko je odgovoran za to', rekao je Rudolf novinarima nakon što je predsjedniku Stjepanu Mesiću, zajedno s predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Milanom Mogušom, predstavio skup 'Kako je nastala država Hrvatska 1991', koji HAZU namjerava organizirati 27. i 28. studenog u Zagrebu.
'Treba ustrajati da se civilizacijski, na miran način, koji preporuča povelja UN-a riješi taj spor', rekao je Rudolf zamoljen da prokomentira trenutačne odnose sa susjednom Slovenijom. Radi se o granici, teritoriju, dodaje. 'Ako vi povučete granicu na štetu jedne države, ona će uvijek biti novo vrelo nesuglasica i svađa', upozorava.
Rudolf je predsjednik hrvatskog dijela Mješovitog hrvatsko-slovensko povjerenstva za pripremu okvira o podnošenju spora zbog razgraničenja između Republike Hrvatske i Republike Slovenije pred međunarodno tijelo.
Predsjednika Mesića, rekao je, izvijestio je da hrvatski dio Komisije nije raspušten, te da je na zadnjem sastanku Komisije u Sloveniji izrazio žaljenje što se u Sloveniji želi prekinuti njen rad. Hrvatska strana spremna je i dalje pregovarati, istaknuo je i naveo da će slovenskoj uputiti poziv za novi sastanak.
Raspoloženje u radu Komisije bilo je takvo da se stvarno želi postići sporazum, da se izađe iz slijepe ulice, navodi. 'Međutim, promjenom slovenske vlade promijenila se atmosfera i sada smo tu gdje jesmo', rekao je Rudolf založivši se za rješavanje spora pred sudom u Haagu.
Ostaje samo sud jer je, osim pregovora, iscrpljena i mogućnost posredovanja, budući da 1999. nije uspjelo posredovanje bivšeg američkog ministra obrane Williama Perryja, objašnjava. 'Kad iscrpite pregovore i kad iscrpite posredovanje, onda ostaje zadnji civilizacijski način rješenja spora - ići pred sud', smatra Rudolf i dodaje da Hrvatska preferira Međunarodni sud pravde u Haagu kao glavni sudski organu UN-a. Pred tim sudom je oko 50 država rješavalo sporove o granici i suverenitetu, poput SAD-a i Kanada o zaljevu Main, te Nijemaca, Nizozemaca i Danaca oko granice u Sjevernom moru.
