Vojko Volk, državni tajnik u Kabinetu predsjednika Vlade Republike Slovenije, rekao u emisiji HRT-a 'Otvoreno' da je odluka Slovenije bila teška, ali neizbježna. Kaže da je slovenska vlada još u ožujku razmatrala stanje u Europi, nakon što je Austrija osam godina produljivala nadzor nad Slovenijom.

'S Austrijom nemamo Schengen već osam godina i bio je dogovor da ako Italija uvede isti nadzor koji radi Austrija, Slovenija neće imati izbora nego da isto učini Hrvatskoj', rekao je.

Dodao je da se povećao broj migracija, tokovi su se pojačali za 300 posto, no smatra da je to bilo i očekivano.

'Odlučili smo da ćemo s hrvatskom policijom, s hrvatskim prijateljima, to održati i tako je i bilo, no sada je došlo do novog izazova. I Italija je svoj nadzor na granici podignula zbog terorizma, a u Austriji je bio podignut stupanj na najviši nivo. Podignula ga je i Slovenija, tako da je prijetnja terorizma ozbiljna i postoji te je ovaj put razlog za zatvaranje granica terorizam', naglasio je Volk.

Volk je istaknuo da će pokušati što manje otežati život ljudima koji žive uz granicu, a žele targetirati one koji rade ilegalne radnje na granici.

'Kontrola se uvodi 21. listopada i trajat će 10 dana s mogućnošću produljenja', naglasio je.

Dodao je da je strah od terorizma osnovan, ali kako kaže, odgovorne države moraju raditi preventivno.

Zoran Ničeno, pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu, rekao je kako razumiju refleksnu odluku Slovenije, no smatra da su operativne mjere, koje je je hrvatska policija primjenjivala u suradnji sa slovenskom policijom, pokrivale i taj segment.

'Ova odluka talijanske vlade, pa posljedično i slovenske dovodi do toga da su oni objavili da će to biti 12 graničnih prijelaza za međunarodni promet, odnosno prijelaza na kojima će se dozvoljavati promet državljanima trećih zemalja, i ostalih graničnih prijelaza koji će biti dozvoljeni državljanima EU-a. Na tih 12 graničnih prijelaza slovenska policija bit će stalno nazočna i na neki način profilirati one putnike za koje smatraju da su njima operativni.'

Ante Letica, s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba, kaže da je riječ o normalnoj mjeri koja može služiti kao filtar s jedne strane i s druge strane kao preventivna, odvraćajuća mjera. Dodao je da ta mjera ne može i neće spriječiti ilegalne migracije, niti će spriječiti terorizam.

'Ona će u jednom kumulativnom nizu dati svoj doprinos tomu, ali glavne mjere su u ovom području sigurnost obavještajnih službi i suradnja svih sastavnica domovinske, odnosno nacionalne sigurnosti po tim pitanjima', kazao je Letica.

Marinko Ogorec, vojni analitičar, smatra da odluka o posebnom nadzoru granice dolazi prekasno.

'Ova mjera neće imati nikakav utjecaja na sprječavanje terorizma iz prostog razloga što su teroristi već odavno u Europi. Oni su u Europi odavno prije svega zbog toga što Europska unija i pojedine zapadne zemlje imaju pogrešan pristup prema ilegalnim migracijama. I to je u konačnici dovelo do toga da se sada velik dio problematičnih osoba, radikaliziranih ljudi nalazi u Europskoj uniji. Samo se čeka kada će se aktivirati, kada će krenuti u svoje terorističke aktivnosti', upozorio je Ogorec.

Na pitanje što stoji iza terorističkih napada na sjeveru Francuske i u Bruxellesu, Ogorec je rekao da su to radikalizirani ljudi koji imaju određene zadaće.

'Zbog ilegalnih migracija velik dio zapadne Europe je destabiliziran. Najbolji primjer je Švedska, koja je bila primjer uljuđene zemlje s visokim standardom i potpunom sigurnošću. Sada tamo vojska pokušava napraviti red na ulicama', naglasio je Ogorec.

Smatra da su potrebne preventivne mjere kako bi se spriječile ozbiljnije eskalacije terorizma.

Letica govori da je riječ o drugoj ili trećoj generaciji migranata koji žive u getima, oni imaju svoje zakone i ne poštuju zakone u zemljama u kojima se nalaze. Smatra da su oni pogodna meta za radikalne elemente koji ih regrutiraju za terorističke akcije.

'Povećava se rizik od terorističkih akcija, ne smijemo biti naivni, nego budni i oprezni', naglasio je.

Ničeno ističe da je Hrvatska iznimno uspješna u europskim razmjerima po otkrivanju krijumčarskih mreža.

'Ove godine uhvatili smo tisuću četrdeset i jednog krijumčara, što je 60 posto više nego prošle godine', istaknuo je.

Ogorec napominje da kada se dogodi kopnena invazija na Pojas Gaze, doći će do ozbiljne eskalacije sukoba.