Konačan prijedlog Obiteljskog zakona, kazala je jutros zamjenica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš, trebao bi stanje obiteljsko-pravne zaštite djece i odraslih članova obitelji pod skrbništvom u Hrvatskoj. Naime, u resornom ministarstvu shvatili su da izmjenama zakona treba riješiti niz problema u praksi, posebno u odnosu na zaštitu djece od manipulacije tijekom i nakon razvoda braka roditelja, porast broja presuda Europskog suda za ljudska prava protiv RH posebice s područja obiteljsko-pravne zaštite i zaštita osoba s invaliditetom te ispunjavanje međunarodnih obveza RH.

Stoga su u ministarstvu odlučili prilagoditi institut razvoda braka, i to uvođenjem instituta obveznog savjetovanja i obiteljske medijacije.

'Obvezno savjetovanje postupak je kroz koji se bračnim drugovima pruža sustavna stručna pomoć prije formalnog pokretanja sudskih postupaka kako bi se potrebe djece i roditelja najprije sporazumno definirale u obliku plana o roditeljskoj skrbi izvan sudskog postupka, a potom u sudskom postupku provjerile i dobile snagu ovršne isprave. Cilj je provođenja obiteljske medijacije postizanje dogovora među roditeljima, dakle plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, uz pomoć posebno educiranih obiteljskih medijatora izvan sudskog postupka što će doprinijeti smanjenju broja sudskih postupaka te spriječiti dodatno traumatiziranje djece', objasnila je Sporiš.

Replicirao je na to HDZ-ov Željko Reiner, koji smatra da mi naglasak ipak trebao biti na zaštiti braka i obitelji. 'Neosporno je da su upravo stabilan i skladan brak, odnosno funkcionalna obitelj najbolje okruženje za rast i razvoj djeteta i zato je onda naglasak trebalo staviti na bračno savjetovanje prije razvoda braka, dakle kao preventivnu mjeru s ciljem očuvanja i zaštite braka i obitelji. Umjesto toga se zapravo razrađuje vrlo detaljno obvezno savjetovanje, obiteljska medijacija kao mjere smanjivanja štetnih učinaka razvoda braka, osobito kad su uključena djeca', kaže Reiner.

Odgovor je odmah stigao i od zamjenice ministrice Maje Sporiš. 'Nije bio primarni cilj zaštita braka roditelja, dakle odraslih osoba, primarni cilj je bila zaštita djece. Smisao je medijacije prije svega, ne da ljude zadrži u braku pa na taj način štiti djecu, smisao medijacije je to da roditelji, odnosno odrasle osobe koje su odlučile razvrgnuti svoju bračnu zajednicu donesu plan roditeljske skrbi. Njihov brak prestaje, ali njihovo roditeljstvo ostaje zauvijek', objašnjava Sporiš.

Zakonom su uglavnom zadovoljni i u HNS-u, iako je njihova Sonja König najavila da će njezina stranka podnijeti amandman kojim bi se omogućilo posvajanje djece izvanbračnim zajednicama.

'U našoj zemlji pravo na posvojenje trenutačno predloženim zakonom imaju bračni drugovi i osobe koje nisu u braku. Dakle, samci, ali ne i oni koji žive u izvanbračnoj zajednici. Za takvu odredbu ne vidimo nijedan dobar razlog, pogotovo zato što je izvanbračna zajednica prema istom ovom zakonu stabilna životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine i u kojoj žena i muškarac zajedno, kao uostalom i svi drugi, dijele i dobro i zlo. Pa pružimo šansu i njima da postanu posvojitelji i nemojmo ih stavljati u poziciju da niječu ili skrivaju svoju ljubav ili status', kaže König.

Takvom amandmanu pridružit će se i SDP, potvrdio je Peđa Grbin. 'Samcima omogućavamo posvajanje. To posvajanje omogućavamo i bračnim drugovima, koji primjerice u braku mogu biti tek nekoliko mjeseci, godinu dana, jedno kratko razdoblje, a da onoj zajednici koja po zakonu mora trajati najmanje tri godine i takvim je trajanjem već dokazala i pokazala svoju stalnost posvajanje, ne omogućujemo', upozorava Grbin.

HNS, među ostalim, pridružio se i prijedlogu pravobraniteljice za djecu koji je tiče maloljetničkih trudnoća.

'Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je u posljednje tri godine u Hrvatskoj zatrudnjelo 5.237 tinejdžerki. Isti izvor pokazuje i podatak da samo 40 posto mladih parova koristi bilo koji oblik kontracepcije pa podatak od preko 1.500 maloljetničkih trudnoća godišnje i nije začuđujući, ali je zabrinjavajući. A zabrinjava nas i to što prijedlog zakona predviđa da takvi maloljetni roditelji, koji su sposobni shvatiti značenje izjave za priznanje očinstva, za priznanje očinstva trebaju i odobrenje svojih roditelja. A mnogi slučajevi pokazuju da roditelji maloljetnih roditelja baš i nisu spremni dati takvo odobrenje, čime se u praksi može onemogućiti utvrđivanje očinstva djeteta, odnosno prolongirati do punoljetnosti djetetova roditelja', pojašnjava König.

S tim se nije složio Reiner, kojeg je u zakonu zabrinulo i nešto drugo.

'Naime, uvodi se pravo djeteta da slobodno i samo, nakon već 14. godine, daje pristanak na medicinske zahvate. Ostavivši po strani zapravo sve mogućnosti koje se otvaraju time u zdravstvenom sustavu, znači li to da se time derogira i zakon koji uređuje pobačaj? Jer taj zakon i onako već vrlo liberalno dopušta da maloljetnica starija od 16 godina zatraži pobačaj, bez ikakvog zahtjeva da prođe savjetovanje, itd. U ovom slučaju mi sad, ako se tako to interpretira, skidamo tu granicu na čak 14 godina. Je li to pravi put, ostavljam svima da se zapitaju', kazao je Reiner.

Demantirala ga je zamjenica ministrice Maja Sporiš. 'Naime, u članku 88. stavku 2. navodi se: 'Ako se radi o medicinskom zahvatu koji je povezan s rizicima teških posljedica za fizičko ili psihičko zdravlje djeteta pacijenta uz pristanak djeteta iz stavka 1. ovog članka, potrebno je i odobrenje djetetovih roditelja ili drugog zakonskog zastupnika.' Pobačaj je sasvim sigurno rizik teških posljedica i na fizičko i na psihičko zdravlje djeteta, tako da to ni u zakonu ovom nije prepušteno slučaju', kaže Sporiš.
313363, 289526, 303695, 284639