Najočitiji primjer za to jest plaža Zlatni rat u Bolu na Braču, jedan od simbola hrvatskog turizma zakonom zaštićen kao 'značajan krajobraz': ukoliko se ovakav prijedlog zakona usvoji u petak, Općina Bol i njeno komunalno društvo 'Grabov rat' neće imati apsolutno nikakvu mogućnost njome upravljati jer će to moći isključivo Splitsko-dalmatinska županija, odnosno njena javna ustanova 'More i krš'.

Na njen račun, po ovakvom prijedlogu zakona, slijevali bi se i svi prihodi od Zlatnog rata.

'Sram vas može biti, i vas koji ste to predložili, i vas koji ćete to izglasati. Šta se mene tiče, u Bolu niste dobrodošli!', emotivno se izrazila načelnica Općine Bol, nezavisna Katarina Marčić, nazvavši najnovija događanja 'podmuklom podvalom u zadnji čas'.

Problem dakako nije samo u ovoj plaži jer samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji postoje deseci lokacija koji potpadaju u jednu od devet različitih kategorija zaštićenih područja: tu su znamenita plaža u Brelima, Paklinski otoci na Hvaru, otočić Zečevo kod Jelse, plaža Stiniva na Visu, Modra Špilja, Šćedro i brojni drugi.

No Zlatni rat je postao simbolom borbe za pomorsko dobro još 2017. godine, kada ga je HDZ-ova vlast u Splitsko-dalmatinskoj županiji nakon dvojbenog javnog natječaja pokušala dati u koncesiju jednoj zagrebačkoj tvrtki. Na Braču je nastala pobuna pa se od odluke na koncu odustalo, ali je i tadašnji splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja zbog skandala bio prisiljen odustati od kandidature za novi mandat.

Ova plaža od tada nema koncesionara, nego lokalno komunalno društvo njome upravlja pomoću dokumenta nazvanog 'plan upravljanja' i dodjele kratkoročnih 'koncesijskih odobrenja' za postavljanje različitih sadržaja. No to, čini se, poprilično dobro funkcionira.

Bolska načelnica Katarina Marčić za tportal kaže da je sporne izmjene u prijedlogu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama primijetila u posljednji trenutak. 'Nije mi poznato tko je iznio takav prijedlog jer se on nije nalazio ni u nacrtu zakona koji je bio na javnom savjetovanju, ni u prvom čitanju zakona u Saboru. Ne bih mogla sebi oprostiti da nisam reagirala', kazala nam je Marčić, priznavši da je njena objava na društvenim mrežama bila srčana.

'No ovakav prijedlog zakona doista se svodi na to da zaštićenim područjima na pomorskom dobru upravljaju javne ustanove, u našem slučaju županijska ustanova 'More i krš', koja već upravlja s preko četrdeset lokaliteta na obali i otocima. Njoj bi odlazili i svi prihodi. Za malenu općinu poput naše to bi bila katastrofa', dodaje Marčić.

Teoretski dakako postoji mogućnost da same općine i gradovi osnivaju svoje javne ustanove posebno za ove svrhe, no u praksi bi to bilo neprovedivo: predviđena je iznimno složena procedura, niz suglasnosti te zapošljavanje većeg broja specijaliziranih stručnjaka, što bi za manje jedinice lokalne samouprave bilo i financijski nemoguće. Veliki grad Split može imati svoju javnu ustanovu za park šumu Marjan, s gotovo pedeset zaposlenih, ali za Bol bi to bio samoubilački potez.

'Postoji jednostavno rješenje za ovu situaciju: kako je novim zakonom predviđeno da se 30 posto prihoda od naknade za pomorsko dobro slijeva prema županijama, odnosno njihovim javnim ustanovama, to bi trebalo biti dovoljno da ih se financijski ojača kako bi sukladno zakonu donosile strategije, studije i planove, odnosno postavljale okvire unutar kojih bi gradovi i općine upravljale plažama na svome području, pa makar one bile i zaštićena područja poput Zlatnog rata. Na taj način djelovali bismo zajedno: plaže ne bi bile oduzete općinama i gradovima, a istodobno bi bilo spriječeno da neki 'lokalni šerifi' na njima provode svoju samovolju. Ni to ne bi bilo ispravno', objašnjava načelnica Marčić.

Nakon što je uočila izmjene koje su u ovaj zakon ubačene u posljednji trenutak, ona je alarmirala saborske zastupnike s kojima je imala kontakt - Danicu Baričević iz HDZ-a i Hrvoja Zekanovića iz Hrvatske demokršćanske stranke, partnera u vladajućoj koaliciji - a oni su hitno podnijeli amandman. O njemu će se raspravljati sutra, dan uoči konačnog glasovanja u Saboru.

'Razumijem da su zaštita prirode i okoliša intencija ovog zakona, koji sadrži i neke dobre stvari poput ukidanja pravila 'najbržeg prsta' za dodjelu koncesijskih odobrenja, što nam je stvaralo ogromne probleme svake godine. No nije razumno i ispravno općinama i gradovima oduzimati pravo upravljanja njihovim glavnim resursima, kao i prihode od toga', zaključuje bolska načelnica koja naglašava da ne želi politizirati ovaj problem, nego ga riješiti.

U nešto drugačijem tonu o svemu se izjasnila gradonačelnica obližnjeg Supetra na Braču Ivana Marković (SDP), koja je za tportal potvrdila da njena stranka neće podržati zakon koji je 'nepopravljiv i štetan'.

'On nije 'popravljen', niti su iz njega izbačeni sporni pojmovi, nego tek lektoriran tako da ostane dvosmislen i nedorečen. Umjesto 'funkcionalnog povezivanja' koristi se 'jedinstvena cjelina', a na više od trideset mjesta stoji konstrukcije 'iznimno od'. Pored svega, onemogućit će gradovima i općinama da upravljaju plažama i lukama kao njihovim najvažnijim resursima', smatra Marković.

'Jučer smo u Saboru mogli čuti svašta, pa i pojam 'seoske plaze'. Pomorsko dobro svim priobalnim i otočnim krajevima je mjesto rađanja, odrastanja i života tijekom cijele godine, a ne samo u dva ljetna mjeseca. Kristalno mi je jasno da se ono ne tiče samo Dalmacije, ali Dalmacijom se često znalo trgovati i rijetko se nju pitalo o bilo čemu. Tako je i danas, kada se o Dalmaciji odlučuje negdje drugdje, s one strane tunela', oštra je Ivana Marković.