'Po prvi put se dogodilo da jedan oporbeni prijedlog za imenovanje nije prošao na Odboru za izbor i imenovanja', rekla je SDP-ova Dragica Zgrebec zatraživši stanku.

Nakon stanke za riječ se javio SDP-ov Igor Dragovan. ', kazavši da je odluka Odbora za izbor i imenovanja koji nije podržao Ranka Ostojića za predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku bez presedana.

'Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu je jasno propisano da radom odbora predsjedava zastupnik iz najzastupljenije oporbene stranke. Da li je vaše neprihvaćanje na odboru ukidanje zakona, ako jeste morate javno reći da želite promijeniti zakon i ukinuti nadzor opozicije i preuzeti sustav bez mogućnosti kontrole i nadzora. Ovom odlukom u kojem ne prihvaćate prijedlog na mala vrata ukidate Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu. U kontekstu smjene čelnika SOA-e čini mi se da je ovo paket. Imamo parvo biti ozbiljno zabrinuti jer najave koje su se čule u pregovorima u kojima je SOA bila dio plijena i podjele fotelja, ako se događa ovo to znači da bez Odbora za unutarnju politiku će se postupak razriješenja i imenovanja u SOA-i provesti jer odbor nije konstituiran ako nema predsjednika', kazao je Dragovan.

Iako Odbor za izbor i imenovanja neće predložiti Ostojića kao predsjednika Odbora za unutarnju politiku, Dragovan podsjeća da to pravo ima 15 zastupnika, i takav prijedlog, da se Ranko Ostojić izabere za predsjednika, SDP je već dao. 'Mi očekujemo da ćemo dobiti mogućnost za glasanje. Ako se to ne dogodi onda je to ozbiljno uskraćivanje dmokratskog prava opizicije', rekao je Dragovan.

'Ovdje se radi o Ranku Ostojiću koji je skoro izgubio život u poplavama u Gunji, koji je krvario mjesecima da se Hrvatska pokaže kao humana zemlja u izbjegličkoj krizi. Savjesno, odgovorno, pošteno je radio svoj posao, da to je čovjek kojeg vi ne prihvaćate', kazao je Dragovan.

Da vladajući krše zakon smatra i HNS-ova Vesna Pusić, koja je naglasila da je s razlogom na čelu Odbora za unutarnju politiku oporba kako bi se vršio nadzor. 'U trenutku kada se ospori ta mogućnost kontrole nema više ništa što stoji između potencijalne, a uvijek prisutne tendencije svega što se radi u tajnosti, da sigurnosno obavještajna zajednica zavede teror', kazala je Pusić.

Uzeli ste si za pravo odlučivati u ime drugoga, obratila se zastupnicima vladajućih Nansi Tireli iz Hrvatskih laburista.

'U čem je problem, tko to ima pravo u ime najveće oporbene stranke odlučivati tko iz njihovih redova može biti na tom čelnom mjestu? Je li to pravo HDZ-a, Laburista da kaže najvećoj oporbenoj stranci da vaš kandidat nije dobar. Zašto se to događa – je li to zato što vladajući žele imati nadzor nad sigurnosno-obavještajnim službama ili je Ranko Ostojić što? Državni neprijatelj? Ne sviđa nam se boja očiju, glasa, hod? Što ga toliko inkriminira da najvećoj oporebnoj stranci oduzimamo pravo da bude njihov kandidat?', upitala je Tireli.

Upitala je tko uvodi ovu novu praksu. 'Ovakvim postupanjem ne poštujemo zakone RH i onda ćemo pričati o reformama o napretku o boljitku. Kako Hrvatska može živiti u boljitku, a ne poštuje zakone koje je sama donijela', kazala je Tireli.

Stanku je bio zatražio i HSU-ov Silvano Hrelja. 'Mene interesira kako će kolegice i kolege iz MOST-a s kojima smo pregovarali, koji su se zaklinjali da će tražiti transparentnost, čistoću, zakonitost posla, kako će oni glasati u odnosu na ovu točku dnevnog reda i na ovaj prijedlog. To me jako interesira. I molim javnost da na to jako pazi, jer će to biti jasan znak da li se zalažu za ono što su govorili u svim ovim silnim pregovorima i ovom silnom nadmudrivanju', rekao je Hrelja.
Oporbi je odgovorio HDZ-ov Ivan Šuker, podsjetivši da ni SDP nije htio kada su bili u većini odobriti neke članove odbora ili zamjene. 'Nesporno je da mjesto predsjednika odbora pripada oporbi, ali isto tako dozvolite da imamo primjedbe na vaš prijedlog. Stavite se u poziciju kolege Raškovića. Kako se osjeća, što je sa slučajem svastika, osramoćen je Hrvatski nogometni savez, osramoćena je hrvatska reprezentacija. Što je s korištenjem policije u političkim progonima', upitao je Šuker, i poručio da vladajući ne krše nikakav zakon.

Stazić: Ovo je početak fašizacije i terora u zemlji

Nakon toga prešlo se i na samu točku izbora, no već kada je došlo vrijeme za izglasavanje novih članova Odbora za unutarnju politiku otvorila se rasprava.

'Nikada do sada, kolega Šuker, u parlamentarnoj praksi nije se dogodilo da predsjednik odbora nije izglasan konsenzusom. Bilo je puno razloga da se tome protivimo kad smo bili većina. U prošlom sazivu predsjednik tog odbora bio je Miroslav Tuđman koji je vodio obavještajnu zajednicu kada je ona bez ikakve kontrole kršila ljudska prava. Bilo je tada razloga da se ne složimo, ali smo ga izabrali', podsjetio je u ime SDP-a Nenad Stazić.

'Vi, vi ćete najzastupljenijoj oporbenoj stranci određivati tko će biti predsjednik, tko će biti njezin predstavnik? Ako to mislite vi ne znate abecedu demokracije ili ju znate što sam skloniji vjerovati ali ju hoćete namjerno kršiti, hoćete ukinuti demokraciju u ovom Saboru i u ovoj zemlji. Što će proizaći kao posljedica ovog vašeg ponašanja? Proizaći će to da predsjednik odbora, ovog odbora neće biti izabran. Što znači da odbor neće biti konstituiran', rekao je Stazić.

Kazao je da vladajući sada ne žele Ostojića na ćelu odbora, podsjetio na raspravu o neprofitnim medijima.

'Kada se tome dodaju prijetnje smrću istaknutim kulturnim radnicima koji odlaze, koji ostaju bez ikakva odjeka iz redova vladajuće politike, bez ikakva odjeka, bez ikakve osude, bez ijedne jedine riječi premijera, ministra kulture, predsjednika Sabora, bilo koga onda je to sve zajedno gledajući početak fašizacije ove zemlje, početak terora. Na taj teror znati ćemo odgovoriti. Znati ćemo zaštiti građane kojima se prijeti smrću, znati ćemo zaštiti medije slobodne, znati ćemo zaštiti i svoja manjinska prava, svoj i svih drugih manjina u ovoj zemlji. Tih, svih onih na koje ste svojim terorom navalili', rekao je Stazić.

Replicirao mu je Tuđman, kazavši da nije točno da je obavještajni sustav '90-tih kršio ljudska prava. 'A ovo što vi radite da danas ovu Vladu proglašavate fašistizacijom ili proustaškom ili koje ste već sve termine koristili ovih dana vraća nas naprosto na '90.-te godine kada je i tadašnja Vlada isto tako još gorim rječnicima bila karakterizirana od jugokomunističkih i komunističkih aktera koji su tada radili na velikosrpskoj politici', rekao je Tuđman.

Staziću je replicirao i HDZ-ov Josip Borić. 'SDP danas pati od problema identiteta. Politika mi ili oni ušla je i u njihovu stranku i vidite na što to onda izađe na području Republike Hrvatske. Imamo sukob između pudlica i pekinezera. Pekinezeri su ako ne znate vrlo odani svojim vlasnicima ili gospodari, tako da u tom sukobu očito mora stradati i hrvatska javnost na potpuno banalnim pitanjima. A kad govorimo o gospodinu Staziću on je kao potpredsjednik Sabora kada smo imali jednu raspravu o ljudskim pravima utvrdio da svi vi znate i opravdao postojanje Golog otoka. On je tada kao potpredsjednik Sabora rekao u ovoj sabornici da nije bilo Golog otoka cijela Jugoslavija bi bio Goli otok', rekao je Borić.

'Ja nemam problem sa fašizacijom. Svaki dan prošetam po Zagrebu, ljudi sasvim normalno rade, funkcioniraju. Problem je što su neki tu pronašli prostor za vlastito postojanje. Svaki antifašist počeo je tražiti nekog fašistu da bi imao razlog postojanja. To je sramotna politika s kojom možete nastaviti, ali nećete daleko stići jer se hrvatski građani jednostavno na to loviti neće', kazao je Borić.

'Kažete da vi nemate nikakvih problema sa fašizacijom to vam vjerujem. Nemate, ali imate problema sa jednom političkom kulturom. Početak vašeg govora o tome svjedoči', replicirao mu je Stazić.

U pojedinačnoj raspravi javio se i SDP-ov Tomislav Saucha, podsjetivši da je zakon pripisao da najveća oporbena stranka ima pravo na predsjednika odbora, te da valjda ima i pravo izabrati tko će to biti. 'Dakle tu onda ulazimo iz sfere kršenje zakona u sferu kršenja dobre parlamentarne prakse dakle do ukidanja parlamentarizma. Po toj logici bi onda mogli bez problema vi kao vladajuća većina svojom voljom, jer tko vas na drugo nešto može prisiliti mogli biste izabrati apsolutno sve. Mogli biste recimo donijeti, promijeniti Poslovnik, mogli biste recimo izabrati sve potpredsjednika Sabora iz redova vladajućih, mogli bi jednostavno isključiti opoziciju iz svih radnih tijela, da ne budu predsjednici niti jednog radnog tijela. Dakle tko vas na to može prisiliti?', upitao je Saucha.

'Dakle vi naprosto kažete, da, mi ćemo poštivati zakon ali ako ne bude Ostojić nego ako bude Pero. To je naše pravo. Vi nama to pravo ne možete oduzeti. I mi na to pristati nećemo. I naš prijedlog će biti danas Ranko Ostojić, naš prijedlog će biti sutra Ranko Ostojić i biti će prekosutra Ranko Ostojić', kazao je Saucha.

Niz replika izazvao je HDZ-ov Stevo Culej koji je Ostojiću pobrojao 'grijehe'. 'Moralne vrijednosti i neke druge profesionalne odane domovini i ostalo navest ću bešćutnost. Prema kome? Bešćutnost prema prvome ministru ratnome gospodinu Ivanu Vekiću kada on kao ministar unutarnjih poslova ne nalazi za shodno da barem ispred Ministarstva unutarnjih poslova udovici iskaže dužnu sućut. Neću dalje o tome. Da govorim o Darku Pajčiću, hrvatskome branitelju kojemu je zdrobljena glava u Vukovaru pred policijskom stanicom od koga, od onoga kojega je naš vrli ministar za njegove zasluge nagradio', kazao je Culej, spomenuvši i kaznenu prijavu koja je protiv Ostojića podignuta zbog prosvjeda branitelja na Markovom trgu.

Culeju je kritiku uputio HDSSB-ov Branimir Glavaš, podsjetivši ga da je Ranko Ostojić branio državu kad je trebalo.

'U svom izlaganju spominjali ste rad Ostojića kao ministra, spominjali ste istrage. I ja sam bio izložen istragama za vrijeme Ostojića dok je bio ravnatelj policije, istraživao je i mene ali nije namještao dokaze. Istraživan sam i u vrijeme ministara i ravnatelja policije koji su dolazili iz vašeg političkog tabora, ali su dokazi namještani. To je bitna razlika', rekao je Glavaš.

Ostojića je branio i Jaroslav Pecnik iz Hrvatskih laburista. 'Zašto vi tako ne prihvatite gospodina Ostojića? Ja mogu pretpostaviti koji su razlozi. Pa nije vama do procedure, do zakona i poštivanja zakona. Vama je naprosto samo do toga da onemogućite kontrolu, parlamentarnu kontrolu tajnih službi, da možete progoniti kao što ste to i činili ranije sve one nepoćudne i nepodobne s kojima se ne slažete. Kakvu vi to onda na koncu šaljete poruku javnosti? Pa vi šaljete poruku javnosti vrlo prepoznatljivu kao onu koju je gospodin Karamarko već unazad dvije, tri godine šalje svojim kojekakvim manifestima, imenovanjem ministra Crnoje i Karahasanbegovića za ministra kulture', kazao je Pecnik.

Reagirao je HDZ-ov Ivan Šuker. 'Otkud pravo vama da nazovete ministra Karahasanbegović? Znači, vi napadate. On vas smeta zato što je pripadnik muslimanskog ili bošnjačkog naroda. To vas smeta. A vi kolege koji se borite za svačija prava borite se za pravo i kolege Hasanbegovića. Neka vas smeta ako netko kaže Karahasanbegović. Nitko od nas nema pravo ovdje nekoga nazivati posprdno. Gospodin Hasanbegović ima svoj prezime, časno i pošteno, koje je naslijedio od svojih roditelja. To što je pripadnik muslimanskog naroda ne daje vam za pravo da ga vrijeđate', rekao je Šuker.

Nakon višesatne rasprave SDP je zatražio da se glasa o Ranku Ostojiću, odnosno da se prijedlog kluba zastupnika SDP-a da Ranko Ostojić bude predsjednik Odbora za unutarnju politiku. Naime, iako Odbor za izbor i imenovanja nije to podržao, pravo dati takav prijedlog ima najmanje 15 zastupnika. No, taj prijedlog mora biti prvo uvršten u dnevni red.

SDP je tražio da se to napravi danas, no predsjednik Sabora Željko Reiner to je odbio napraviti. Pozvao se na poslovnik koji govori da predsjednik Sabora točknu na dnevni red mora uvrstiti u roku od 30 dana. Kada se uvrsti na dnevni red Sabor će još jednom morati raspravljati o Ostojiću, ali kada će to biti nemoguće je predvidjeti.