Do drugog čitanja zakona inicirat ćemo raspravu na Odboru za pravosuđe koja će rezultirati analizom što točno rade javni bilježnici u postupku formiranja novih zemljišno- knjižnih uložaka, najavila je Dalija Orešković (DOSIP).

Objasnila je kako formiranje takvog uloška podrazumijeva da se promijenilo nešto u površini, obliku ili stanju čestice koja se u njemu nalazi, te naglasila da to nije posao koji bi trebao raditi bilo tko drugi, osim suda, a kamoli javni bilježnici „koji često mogu biti u čistom sukobu interesa kojeg nitko ne kontrolira“.

Zatražila je i jasan odgovor tko je platio zgradu Središnje pismohrane zemljišnih knjiga u Gospiću.

Zastupnici smatraju da bi još trebalo proširiti krug ovlaštenika koji zemljišne knjige mogu pretraživati po nazivu, imenu i prezimenu i OIB-u.

Taj se krug sada proširuje i na upravne odjele županija te na odvjetnike i na javne bilježnike, no trebao bi i na općine i gradove, smatra Dalibor Paus (IDS), tumačeći da bi to pridonijelo transparentnosti i pravednosti postupaka prostornog planiranja.

I Branku Juričev Martinčev (HDZ) zanima hoće li se ta ovlast proširiti i na lokalne jedinice koje imaju svoje pravne službe „koje bi mogle izvršiti upis i time izbjeći naknadne troškove“.

"Ići će se u tom pravcu, ali se mora ići postupno", rekao je državni tajnik Ministarstva pravosuđa Juro Martinović.

Anji Šimpragi (SDSS) koja je pitala hoće li ovlast za pretragu dobiti i ovlaštene udruge koje pružaju besplatnu pravnu pomoć, državni tajnik je odgovorio da trenutno neće. Stvaramo pretpostavke da proširimo taj krug, ali one u ovom trenutku nisu stvorene jer se pojavljuje rizik da će se ulaskom velikog broja ljudi u knjige narušiti GDPR, kazao je.

SDP-ovoj Boški Ban Vlahek poručio je da je brzina upisa u zemljišne knjige zadnjih 10 godina udeseterostručena. "Tamo gdje je stanje sređeno, to se rješava u jednom danu", dodao je.

Odgovarajući HDZ-ovoj Nataši Tramišak, Martinović je naglasio da su apsolutno sve zemljišne knjige koje su završile u pismohrani u Gospiću digitalno transformirane. Rekao je i da "zbirke isprava neće biti digitalno transformirane jer se rjeđe koriste, ali će biti tamo čuvane".

Stare zemljišne knjige više ne postoje na zemljišno- knjižnim odjelima sudova, sve su povučene i skenirane u pismohranu u Gospiću, njih 102 od 109, a povlačenje ovih još sedam je u tijeku, rekao je SDP-ovu Mišelu Jakšiću.

Martinović je objasnio da se izmjenama Zakona regulira i trajno čuvanje i pohrana zemljišnih knjiga u Središnjoj pismohrani zemljišnih knjiga u Gospiću.

Uspostava Središnje pismohrane planirana je tijekom ove godine, a financira se iz Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije te će se u nju smjestiti sve ručno vođene zemljišne knjige, kao i zbirka isprava.

Izmjenama se propisuje da sve isprave koje se podnose na upis u zemljišnu knjigu moraju biti u elektroničkom obliku ili ispisane na elektroničkom odnosno mehaničkom uređaju. Također, proširuje se ovlast javnog bilježnika da odbije podnošenje prijedloga za upis kada se pojavi sumnja u vjerodostojnost isprave.

Izmjenama Zakona ostvaruju se rezultati reformske mjere iz NPOO po pitanju povećanja učinkovitosti pravosudnog sustava s ciljem da do 2026. osiguramo 60 posto svih katastarskih čestica u bazi zemljišnih podataka, a u daljnjem razdoblju i 100 posto, rekao je Martinović.