S obzirom na to da u petak, 6. studenog HRT organizira veliko izborno sučeljavanje na kojem će sudjelovati 'samo dvije velike koalicije HDZ-a i SDP-a sa svojim partnerima - 'HDZ i njihov partner Most te SDP i njihovi postizborni partneri IDS i HDSSB', kako tvrde u ORaH-u, iz te stranke pozivaju HRT na čelu s ravnateljem i glavnim uredništvom da građanima objasne kriterije prema kojima će pozvati sudionike na spomenuto sučeljavanje.

'Apostrofiramo kriterije, jer tzv. uredničkim procjenama koje su proizvoljne, ne mogu opravdati javni interes. Na koje točno ankete i kojih točno agencija se pozivate pri odabiru sudionika u sučeljavanju javne televizije? Naime, ne postoji javna agencija istraživanja javnog mijenja, osim Hrvatskog zavoda za statistiku koji se takvim anketama ne bavi, a ankete privatnih tvrtki koje plaćaju različiti naručitelji lako postaju sredstvo manipulacije i obmane', upozorio je Šarčević

'Ne bi li javni servis trebao jamčiti poštenu zastupljenost ili mu je zadatak blokirati opciju koja se zalaže za promjenu postojećeg stanja? Tko donosi odluke da vrijedni novinari i snimatelji odlaze na teren snimati ORaH i prema kojim kriterijima se taj isti sadržaj ne prikazuje u središnjim informativnim emisijama? Koji je razlog da se stavovi i rješenja koja ORaH predstavlja ne prikazuju? U čijem je to interesu?' – pitanja su na koja ORaH traži odgovore od Programskog vijeća HRT-a, glavnog urednika i ravnatelja HRT-a te Državnog izbornog povjerenstva i Etičkog povjerenstva, a sa svime će biti upoznati i predstavnici OESS-a koji u Hrvatskoj prate provođenje ovih parlamentarnih izbora. Uostalom, podsjetimo, upravo je medijsko praćenje jedan od ključnih razloga zašto su predstavnici OESS-a opet u Hrvatskoj na praćenju izbora.

Dok čekaju odgovore, iz ORaH-a također podsjećaju HRT da se javnu televiziju financira novcem poreznih obveznika upravo kako bi bila 'servis svih građana Republike Hrvatske, a ne glasnik SDP-a i HDZ-a i njihovih političkih ljubimaca, na provođenje demokratskog sučeljavanja utemeljenog na pluralizmu koje će uključiti ORaH, ali i druge političke stranke - Živi zid, Milan Bandić 365, i to po uzoru na komercijalne televizijske kuće čija su sučeljavanja bila daleko pluralnija i demokratičnija uz apsolutno prihvatljiv format za gledatelje s obzirom na broj sudionika'.

Iako tvrde da se 'program javne televizije koja treba osigurati pluralnost mišljenja, uređuje u kabinetima Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka', zamjerke u pogledu medijske blokade tijekom dosadašnje kampanje imaju i u slučaju drugih medija te ističu da ORaH 'ne kalkulira i ne sklapa političke dogovore ispod stola s drugim akterima, interesnim skupinama i medijskim kućama', već nude 'konkretna rješenja, programe i javne politike koje žele provesti i građani to trebaju vidjeti na televizijskim ekranima pa tako i na javnoj televiziji, za koju opravdano smatraju da tu mogućnost treba pružiti'.