'Kocke su pale. Hrvatska ima novog mandatara koji ima mjesec dana za sastavljanje vlade. Prvi istup Tihomira Oreškovića, zbog njegova slabog znanja hrvatskog jezika, izazvao je mnogo podsmijeha na društvenim mrežama. On se pak u međuvremenu oglasio na Facebooku statusom u kojem piše da je iz ljubavi prema domovini odustao od milijuna', piše Der Standard na početku političke analize u kojoj se napominje da Orešković tek treba pokazati je li u stanju pokrenuti hrvatsko gospodarstvo.

No Der Standard se pita hoće li doista Orešković upravljati Hrvatskom, ili će to iz pozadini činiti drugi, 'što se pitaju i mnogi u Hrvatskoj'. Činjenicu da je HDZ s Oreškovićem mjesecima prije razgovarao o mogućnosti njegova političkog angažmana, što je novinarima otkrio šef Mosta Božo Petrovpokazuje tri stvari: 'Prvo, HDZ se unaprijed pripremao za koaliciju s Mostom. Drugo, već se pokazuje kako će funkcionirati interna hijerarhija vladajuće koalicije HDZ - Most i treće, Orešković je čovjek HDZ-a, a ne nestranački kandidat.' Za HDZ to nije moglo bolje ispasti, jer je 'svojem junior partneru Mostu nametnuo svoj izbor za premijera, a istovremeno ispunio njihov uvjet nestranačkog stručnjaka'. 'Manevarski prostor novog mandatara iznimno je ograničen s obzirom na to da njegovo djelovanje ovisi o konsenzusu deset stranaka u koaliciji te dvoje predstavnika manjina.'

Unutar Domoljubne koalicije pak jasno tko vodi glavnu riječ, a to je 'najbolje organizirana i umrežena stranka u državi'. 'Nikome drugom ne bi narod mogao oprostiti velike korupcijske skandale stare samo nekoliko godina', piše Der Standard i dodaje da se HDZ proteklih godina radikalizirao te uspostavio i veze s 'ustaškom strankom HČSP'.

'I dok HDZ slavi svoj veliki uspjeh, Most se mora boriti s posve drugim problemima. Samo prije nekoliko dana izgledalo je kao da imaju sve karte u rukama i da mogu na istoj razini pregovarati s velikim strankama.' Austrijski dnevnik podsjeća da je Most prije izbora obećao kako neće koalirati ni s jednom od velikih stranaka, te da je Božo Petrov prekršio svoje obećanje, što sada objašnjavaju izjavama da 'ne koaliraju, nego surađuju'. Spominje se i kako se Most odbijao ideološki odrediti, ali je to na kraju svojom odlukom da se prikloni HDZ-u a ne SDP-u i učinio, te se poziva na komentar novinarke Ivanke Tome koja je o tome pisala u Jutarnjem listu. 'Za jednu koaliciju s lijevima se zastupnici Mosta nisu mogli natjerati.', navodi se u analizi Der Standarda.

Most se treba najviše plašiti hoće li doživjeti tipičnu sudbinu treće snage u Hrvatskoj, pa se navode primjeri ORaH-a i Živog zida koji su jedno vrijeme doživjeli uzlete, da bi na parlamentarnim izborima prošli loše. Stranka Mirele Holy nije uopće ušla u Sabor, a Živi zid dobio je jednog zastupnika. Dodaje se kako je Most u postizbornim previranjima s 19 zastupnika spao na 15 te da bi njihovo 'kršenje obećanja i cik-cak kurs u pregovorima birače moglo potaknuti da na sljedećim izborima glasaju za nekog drugog'.

Ključni lakmus-test za Most će biti to kako će se stranka pozicionirati u europskoj politici, smatra austrijski dnevnik: 'Ako se odluče biti dio Europske pučke stranke, što neki analitičari predviđaju, Mostu će se biti teško i dalje pozicionirati kao treća strana, nego će biti HDZ light, za što ih njihovi protivnici već smatraju.'