Oporbeni saborski klubovi istaknuli su u četvrtak da uvođenje femicida u Kazneni zakon i stože kažnjavanje nasilja nad ženama neće riješiti taj društveni problem ako će suci i dalje donositi blage kazne počiniteljima.
''Sudovi su i prema postojećim zakonima mogli strože kažnjavati sve oblike nasilja nad ženama ali nisu. Nećemo ništa učiniti ako ne uložimo u edukciju svih onih koje ove zakone moraju primjenjivati'', rekla je SDP-ova zastupnica Sabina Glasovac
Problem do sada nije bio toliko u nedostatku femicida u Kaznenom zakonu, koliko u praksi sudova kao što su smanjivanje kazni na višim instancama, zamjenjivanje zatvorske kazne radom za opće dobro ili uvažavanje raznih olakotnih okolnosti, dodala je.
Ako počinitelj nasilja ili silovanja kojemu se sudi ima braniteljski status ili braniteljska odlikovanja, to treba biti otegotna, a ne olakotna okolnost, rekla je zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.
''Svakog suca koji tako sudi treba prozvati imenom i prezimenom jer presude su, kao što znamo, javne'', dodala je.
Vesna Nađ iz kluba Socijaldemokrata ističe da sankcije za nasilnike moraju biti učinkovite i razmjerne, no problem također vidi u sudskoj praksi.
''Problem je blaga penalna politika, odnosno minimalne uvjetne kazne za cijeli niz kaznenih djela, od teških tjelesnih ozljeda, prijetnji, nametljivog ponašanja, obiteljskog nasilja, seksualnog uznemiravanja'', poručila je.
Nađ napominje da u nasilje nad ženama spada i prostitucija, no ona nije obuhvaćena paketom zakona koje predlaže Vlada.
''Potrebno je osigurati nekažnjivost osoba u prostituciji te kažnjavanje svodnika, trgovaca ljudima i kupaca seksa. Ravnopravnost između žena i muškaraca postiže se potpunim odbacivanjem ideje da su žene i djevojčice roba koja se može kupiti, prodavati i seksualno iskorištavati'', rekla je.
Oporbene stranke ponovile su stav da ne mogu podržati prijedlog uvođenje femicida u Kazneni zakon isključivo zbog toga će se o njemu glasati istovremeno s tzv. 'lex AP-om', odnosno prijedlogom uvođenja kaznenog djela ''neovlaštenog otkrivanje sadržaja izvidnih ili dokaznih radnji'', prije potvrđivanje optužnice.
''Uzmimo za primjer slučaj Agrokor. Prošlo je sedam godina, jesmo li dočekali optužnicu. Znači li to da se u ovih sedam godina o Agrokoru ništa nije smjelo pričati, a znamo što se sve tamo događalo i do sloma sustava i nakon toga 'lex Agrokorom''', izjavio je Mišel Jakšić (SDP).
Zastupnik HSLS-a Darko Klasić podsjetio je na aferu 'Spice' iz 2009. kada su tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec i članovi uprave Podravke optuženi da su novcem spomenute tvrtke pokušali kupiti dionice i postati njezini većinski vlasnici.
''Sjetimo se medijske kampanje koja je trajala više od godine dana i onih koji su dobivali ekskluzivne informacije iz spisa čime je stvoren dojam i presuda i prije sudskog postupka'', kazao je Klasić koji smatra da ovaj primjer pokazuje zašto treba podržati kazneno djelo neovlaštenog otkivanja sadržaja dokaznih radnji.
Mostov zastupnik Nikola Grmoja ustvrdio je da su DORH i USKOK zarobljene institucije stoga ne iznenađuje zašto se mnogi obraćaju medijima ako imaju saznanja o koruptivnim radnjama.
''Kada mi krenemo oslobađati institucije, onda ćete vi u HDZ-u govoriti kako je to udar na neovisne institucije, kako vam se sprema politički progon i sl. Ja vam to već sada najavljujem, a vi slobodno prosvjedujte'', poručio je Grmoja.
Dalija Orešković (Stranka s imenom i prezimenom) kazala je da je njezina ranija usporedba premijera Andreja Plenkovića s Adolfom Hitlerom bila njezina ocjena vladavine prava i stupnja demokracije u Hrvatskoj
''Zbog AP-a je srušena ključna antikorupcijska institucija, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Kad bi to tijelo ostalo na tragu svoje prethodne prakse, tad bi i Plenkovićeva vlada davnih godina morala pasti. Jesam li doista pretjerala sa svojom izjavom? Ja bih rekla da nisam'', poručila je Orešković nakon čega joj je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner oduzeo riječ.
''Ponavljate nešto što je neprimjereno govoriti o bilo kome s ove govornice'', rekao je.