'Pravo suodlučivanja, sindikalnoga i poslodavačkog organiziranja, pravo na štrajk, pravo kolektivnog pregovaranja i ugovaranja, osiguravanje socijalnoga minimuma dohotka, pravo na sigurne uvjete rada i zdravo radno okruženje, pravo na profesionalni razvoj i obrazovanje na radu, pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje povezano s radom, sastavni su dijelovi našega odnosa prema radničkim pravima. Hrvatskoj je potreban brži razvoj socijalnoga dijaloga i socijalnoga partnerstva. To je uvjet ne samo gospodarskoga rasta, nego i razvitka cijeloga društva. Treba više istinskoga partnerstva, suradnje u edukaciji i uspostavi povjerenja među socijalnim partnerima te stvaranja klime koja će kolektivne pregovore učiniti nezaobilaznim za reguliranje odnosa radnika i poslodavaca. Zauzimamo se za više bipartitnog dijaloga u korist rada i radnika te poduzetništva, a manje države i njezina arbitriranja.'

Ove rečenice samo su dio programa Vlade, odnosno Plana 21 kojim su vladajući obećali poticati jačanje socijalnog dijaloga i zaštitu prava na kolektivno pregovaranje. No, upravo ta obećanja, uvjereni su u Hrvatskim laburistima vladajući krše donošenjem Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitinim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje.

Naime, novi zakon, smatraju Laburisti, umanjit će prava radnika i smanjiti trošak radne snage, otežati sve buduće pregovore za sklapanje kolektivnih ugovora između socijalnih partnera, ali i potaknuti usitnjavanje i osnivanje novih sindikata, čime vladajući idu samo na ruku poslodavcima.

Jedna od odredbi novog zakona, koja je posebice zapela za oko i sindikatima, ona je o ograničavanju roka produžene primjene kolektivnih ugovora. 'Postavlja se pitanje zašto taj rok ne bi bio četiri, šest ili 12 mjeseci ako ga žele ugovoriti socijalni partneri. Vlada nameće zakonski rok od tri mjeseca za produženu primjenu kolektivnih ugovora kako bi omogućila poslodavcima da lakše nakon tri mjeseca jednostrano mogu krojiti sva prava radnika, a ta prava bi, primjerice, mogla biti i minimalna plaća bez svih drugih dodataka na plaću koji su predmet kolektivnih ugovora', kazao je Zlatko Tušak iz Hrvatskih laburista.

Novi zakon predlaže i da reprezentativnost za kolektivno pregovaranje sindikati ostvaruju uz uvjet da imaju 20 posto svojih članova od ukupno svih članova sindikata na području za koje se sklapa kolektivni ugovor. Reprezentativnost može imati i strukovni sindikat ako ima 40 posto članova od svih radnika iste struke i zanimanja, uz uvjet da i njegovi članovi čine 75 posto iste struke i zanimanja, zbog čega će, upozoravaju Laburisti nicati novi strukovni sindikati, a kolektivni ugovori će se teže sklapati.

Ovaj zakon je zakon o razbijanju ostataka sindikalne scene u Hrvatskoj. Izmišlja i uvodi u kolektivne pregovore strukovne sindikate i strukovne kolektivne ugovore, pa čak i sindikate koji nemaju članarine. Ovo je dokaz da vlada premijera Milanovića želi zgaziti i pregaziti i uništiti sindikate. Ovo je sakaćenje ostataka sindikalnog pokreta', poručio je predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar

Ovim zakonom, kaže Lesar, mijenja se i Zakon o radu, pa i ona odredba koja govori o tzv. tarifnoj sposobnosti sindikata. Naime, iz Zakona o radu briše se odredba koja govori da sindikati trebaju biti spremni sredstvima pritiska štititi i promicati interese svojih članova prilikom pregovora za sklapanje kolektivnih ugovora, čime se zapravo, smatraju Laburisti, u razdoblju pregovora ograničava pravo na štrajk.

Resorni ministar rekao je da su samo rak i kolektivni ugovori vječni. Ja bih dodao - i gluposti naših ministara koji tako važan zakon na raspravu upute preko svojeg privatnog Facebook profila. Od socijaldemokratskog premijera radnici doista ne očekuju da im bude duhovni vođa, ali s pravom očekuju principijelnost i dosljednost. Ako je 2010. sadašnji premijer smatrao da ukidanje pravnih pravila nakon isteka kolektivnih ugovora nije prihvatljivo i potpisao zahtjev za referendum, onda mora biti dosljedan i danas. Ovo nije samo pravno, ovo je dubinsko i suštinsko pitanje jer je 2010, na zahtjev HDZ-a, Ustavni sud fiškalskom metodom uništio 716 tisuća potpisa građana koji su tražili referendum. Sada HDZ nije na vlasti i postavlja se pitanje hoće li ova, navodno socijaldemokratska vlast, i ima li petlje raspisati referendum bez novih potpisa. Ako je 2010. za socijaldemokrate i njihove partnere to bila referendumska tema, je li i 2012?' kazao je Lesar, dodajući da će podržati sindikate i zatražiti da se nakon prvog čitanja zakona u Saboru raspiše referendum.