U HUBIKOT-u pojašnjavaju da su u ovu psihoterapijsku aplikaciju integrirane klasične kognitivno-bihevioralne tehnike (KBT) za kontrolu ljutnje koje pomažu u mijenjanju disfunkcionalnih kognicija povezanih s ljutnjom i agresivnošću, jačanju inhibicija agresivnog ponašanja te usvajanju vještina rješavanja socijalnih problema.

Sadržaji u aplikaciji se usvajaju kroz tekstove, slike, audio-snimke, pitanja i slično, a prolaskom kroz aplikaciju zatvorenici skupljaju bodove koje mogu zamijeniti za nagrade integrirane u aplikaciju poput novinskih nagrada, igranja igrice, čitanja viceva i slušanja zvukova iz prirode.

"Riječ je o poznatoj bihevioralnoj tehnici, tzv. ekonomiji žetona, koja povećava frekvenciju poželjnih ponašanja, a istovremeno pomaže u razvoju samoregulacije. Sve tehnike prilagođene su populaciji zatvorenika i mediju putem kojega su pružene, a pritom smo se trudili aplikaciju učiniti zanimljivom, primjerice kroz priče triju likova koji se nose s pretjeranom ljutnjom, a koje korisnik prati iz teme u temu", pojasnile su u razgovoru za Hinu voditeljice programa Dragana Markanović i Branka Bagarić, psihologinje s edukacijom iz KBT-a.

Primjenom modernih tehnologija, ističu, povećava se dostupnost znanstveno utemeljenih tretmana, u ovom slučaju populaciji zatvorenika, ali i postavlja temelj povećanju dostupnosti tretmana drugim populacijama. Računalni tretmani do sada su razvijeni za cijeli niz psihičkih smetnji, a inozemne studije pokazuju da su podjednako učinkoviti kao i oni tradicionalni, licem-u-lice, dodaju stručnjakinje ističući da ovaj tretman nije primjeren za sve korisnike.

"Važno je da korisnik ima dobre indikacije, počevši od toga da je u podlozi njegovog agresivnog ponašanja upravo ljutnja, što uopće ne mora biti slučaj pa sve do posjedovanja vještina čitanja. Naravno, nisu ni svi zatvorenici jednako motivirani za uključenje u takav program i neki preferiraju grupni rad. Indikacije za ovaj tretman procijenile su službenice iz kaznenih tijela, a iz niske stope odustajanja, može se zaključiti da je njihova procjena bila vrlo kvalitetna", pojašnjavaju psihologinje.

Voditeljice programa ističu da su zatvorenici populacija u kojoj su psihičke smetnje prevalentne, a sustav nema dovoljan broj kvalificiranog osoblja za provedbu ove vrste tretmana. "Tretman zatvorenika je važan jer će zatvorenici u jednom trenutku napustitit zatvore i postati punopravni članovi društva", kazale su Markanović i Bagarić.

Dobrovoljno sudjelovanje u programu

Psihologinje dodaju da je ovu psihoterapijsku aplikaciju dosad koristilo oko 50 muških zatvorenika iz Kaznionica u Glini i Lepoglavi te Zatvora u Zagrebu koji odslužuju kaznu za ubojstvo, krađu, prijevaru, razbojništvo i slično, s prosječnim trajanjem kazne od 12 godina. Sudjelovanje u programu je bilo dobrovoljno, a ponuđeno je zatvorenicima za koje su službenice iz tih kaznionica procijenile da imaju dobre indikacije za tretman.

Markanović i Bagarić preciziraju da se program sastoji od devet obaveznih i pet izbornih tema koje se obrađuju tempom od jedne teme tjedno u trajanju od oko 40 minuta. Teme svojom struktorom odgovaraju sadržaju psihoterapijske sesije u okviru KBT-a, dodaju psihologinje.

"Tako zatvorenik na početku svake teme procjenjuje intenzitet svoje ljutnje u proteklom tjednu te dobiva povratnu informaciju kako bi pratio svoj napredak, izvještava o ishodima tjednog projekta, odnosno samostalnog rada na ljutnji i prisjeća se prošlotjednih sadržaja kroz pitanja višestrukog izbora s povratnom informacijom. Zatvorenik potom prelazi na novu tematsku jedinicu koja uključuje usvajanje alata za uspješnu kontrolu ljutnje i odabire novi tjedni projekt kako bi te vještine uvježbao te prolazi kroz sažetak obrađene teme", pojasnile su.

Psihologinje podsjećaju da je riječ o pilot tretmanu tijekom kojeg je provedena njegova detaljna evaluacija, dok su preliminirani podaci ohrabrujući i nadilaze njihova očekivanja. "Pokazalo se da je kod zatvorenika koji su bili uključeni u program došlo do značajnog smanjenja kliničke ljutnje i općih psihopatoloških simptoma poslije u odnosu na prije tretmana, dok se isto nije dogodilo u kontrolnoj grupi koja je bila na listi čekanja", ističu stručnjakinje.

"Uz samoprocjene zatvorenika, uključili smo i procjene službenika koje pokazuju da su zatvorenici pokazivali manje agresivnih ponašanja prema službenicima nakon sudjelovanja u tretmanu. Posebno važnim smatramo podatke koji govore o prihvatljivosti programa zatvorenicima, skupini za koju se često navodi da ima nisku motivaciju za sudjelovanjem u tretmanima", smatraju Markanović i Bagarić.

Voditeljice programa ističu da prvi podaci pokazuju kako program pomaže zatvorenicima u kontroli agresije i da je KBT psihoterapijskih pristup za koji postoji najviše znanstvenih dokaza o njegovoj učinkovitosti općenito, a i specifično u radu s zatvoreničkom populacijom. Uz to, većina postojećih programa u hrvatskom zatvorskom sustavu temelji se na ovim principima što pokazuje da u tom smislu pratimo svjetske trendove.

Primjenom modernih tehnologija povećava se dostupnost znanstveno utemeljenih tretmana, u ovom slučaju populaciji zatvorenika, ali i postavlja temelj povećanju dostupnosti tretmana drugim populacijama. Računalni tretmani do sada su razvijeni za cijeli niz psihičkih smetnji, a inozemne studije pokazuju da su podjednako učinkoviti kao i oni tradicionalni, licem-u-lice.

Korisna i zanimljiva aplikacija

"Naš program pokazuje da se KBT može uspješno primijeniti sa zatvorenicima i putem tehnologije, pri čemu važnu ulogu igra i interes za tehnologijom među zatvorenicima. Iz Kaznionice u Glini izvijestili su nas da su zatvorenici bili znatiželjni oko programa. Dio zatvorenika ranije nije imao susret s primjerice touch screen tehnologijom zbog duljine kazne, međutim brzo su naučili raditi na tabletima", ocijenile su.

Psihologinje su dodale da su službenice iz Lepoglave navele kako ovaj program nudi mogućnost tretmanskog rada sa zatvorenicima koji su u odjelu pojačanog nadzora pa stoga ne mogu sudjelovati u grupnim tretmanima, kakva je većina u zatvorskom sustavu. Voditeljice programa nadodale su da su službenice prije početka provedbe tretmana educirane o principima KBT-a i osnovama računalnih tretmana te su dobile i Priručnik za primjenu kognitivno-bihevioralne računalne aplikacije za kontrolu ljutnje kod zatvorenika.

"Službenice su se općenito istaknule svojom stručnošću, motiviranošću i otvorenošću za ovaj novi način rada te su nam njihove povratne informacije bile dragocjene tijekom cijelog trajanja programa", ocijenile su voditeljice programa dodajući da je u izradi psihoterapijskog sadržaja aplikacije sudjelovalo više kreativnih volontera iz HUBIKOT-a i psihologa na različitim razinama edukacije iz KBT-a. Uz to, ističu i izvrsnu suradnju s Ministarstvom pravosuđa i uključenim kaznenim tijelima koji su omogućili vrlo uspješnu implementaciju programa u skladu s principima struke.

Voditeljice programa ističu da su zatvorenici aplikaciju u prosjeku procijenili korisnom, zanimljivom te lako razumljivom i nezahtjevnom, dok je preko 80 posto zatvorenika navelo da bi aplikaciju preporučili prijatelju koji ima problem s ljutnjom.

"O prihvatljivosti programa govore i podaci o niskoj stopi odbijanja uključenja u program i niskoj stopi odustajanja od programa. Zatvorenici su nam dali i korisne sugestije za poboljšanje programa. Dio evaluacijskih podataka bit će predstavljen na Europskom kongresu bihevioralno-kogntivnih terapija u rujnu 2020.", najavljuju voditeljice u nadi da će ovaj program biti temelj za razvoj budućih računalnih tretmana koji će psihoterapiju učiniti povoljnijom, dostupnijom, a korisnicima omogućiti viši stupanj anonimnosti.