Kada je 2008. penalizacija bila 9 posto, bilo je dvostruko manje odlazaka u mirovinu, odnosno prosjek je bio oko 7 do 8 tisuća odlazaka u mirovinu, poručio je predsjednik HSU-a Silvano Hrelja. Međutim, 2010. godine kada je najavljeno povećanje penalizacije, u prijevremnu mirovinu je otišlo čak 21.140 građana, da bi se nakon toga posljednjih godina brojka stabilizirala na oko 13 tisuća odlazaka, podaci su koje su iznijeli HSU-ovci.

'Molim Europsku komisiju i medije da ostave umirovljenike s prijevremenim mirovinama na miru i da ih ne tretiraju kao krivce za tešku socioekonomsku situaciju u državi iz sljedećih razloga: prosječna mirovina im iznosi 2.254 kune, u mirovinski sustav unose prosječno 36 godina staža i doživotno su kažnjeni sa i do 20,4 posto manjom mirovinom. Europska komisija se dodiruje odlaska u mirovinu sa 60 godina života i 41 godinom staža bez penalizacije i podcrtavam kako to nije hir ministra Mrsića te da je to stav i zahtjev HSU-a prije četiri godine kada se sklapala Kukuriku koalicija i Plan 21', kazao je Hrelja.

Hreljin stranački kolega Željko Šemper poručio je pak stručnjacima iz Europske komisije da 'našim radnicima objasne koja je to njihova krivica što moraju otići u prijevremenu mirovinu i biti kažnjeni s doživotnim oduzimanjem petine mirovina'.

'Moramo spomenuti da je penalizacija prijevremenih mirovina u Hrvatskoj visoka, destimulativna i doživotna do 24 posto. Velik broj odlazaka nije dragovoljna odluka radnika već rezultat pritiska u restruktura ne samo loših već i dobrih tvrtki, a sve u borbi za što veći profit', zaključio je Šemper.