Nakon oštre osude ustaškog režima vodećih političara u zemlji, prije svega predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Vlade Tihomira Oreškovića, politički analitičar Ivan Rimac smatra da se radi o iznuđenim reakcijama nakon posjeta američkog izaslanika za pitanja Holokausta Nicholasa Deana koji se susreo tijekom ponedjeljka s čitavim državnim vrhom. Međutim, politički analitičar Davor Gjenero zadovoljan je reakcijom vlasti i nedvosmislenom osudom zločinačkog ustaškog režima, ali je nezadovoljan što se u Hrvatskoj kao suprotnost fašizmu predstavlja antifašizam koji je prema njemu antipod staljinizma
Posjet američkog izaslanika Deana koji je stigao u Hrvatsku u jeku je skandala oko odluke predstavnika židovske i srpske zajednice te antifašističkih udruga da ne sudjeluju na komemoraciji žrtvama zbog relativizacije i rehabilitacije ustaštva. Rimac kaže da je taj potez, u prvom redu židovske zajednice, koji je podržala kasnije i srpska zajednica, opravdani revolt na cijeli niz incidenata koji su se dogodili u posljednje vrijeme i na koje je vlast trebala reagirati.
U prvom redu radi se o kontroverznim istupima ministra kulture Zlatka Hasanbegovića za koje mnogi kritičari smatraju da su revizionistički, potom ustaški ispadi na nogometnim utakmicama reprezentacije koji se toleriraju te razni drugi ispadi u kojima se veliča ustaški režim.
'Nakon cijelog niza ignoriranja ili izjava da nisu čuli skandiranja, ili nešto drugo, ili da zanemaruju stavove pojedinih ministara, praktički je bilo za očekivati da će se na nekoj razini ovakve zajednice, pogotovo židovska, oglasiti nekakvim priopćenjem ili na neki drugi način. Smatram da je njihov postupak odabran vrlo dobro jer izostankom s komemoracije u Jasenovcu oni će dati vrlo snažnu poruku', kaže Rimac.
Ono što se dogodilo jučer (ponedjeljak) smatram da se više dogodilo pod pritiskom gosta iz SAD-a, a ne pod pritiskom savjesti naših političara.
Podsjetimo, cijeli državni vrh se u isti dan oglasio o karakteru ustaškog režima.
Predsjednica Grabar Kitarović kazala je da je 'NDH bila najmanje nezavisna i najmanje je štitila interese hrvatskog naroda, a ustaški režim bio je zločinački režim', premijer Orešković je u svoje i ime cijele Vlade RH osudio zločine koje je počinio ustaški režim. Zločine su posebno osudili i Karamarko i Petrov nakon sastanka s Deanom.
'Nisam siguran hoće li se takva politika nastaviti nakon što cijenjeni gost iz SAD-a ode i hoćemo li doživjeti isti oblik eskalacije različitih oblika revitalizacije ili rehabilitacije ideologija iz Drugog svjetskog rata', mišljenja je Rimac. Politički analitičar dodao je da se nalazimo u situaciji u kojoj vodeći političari u zemlji toleriraju cijeli niz vrlo problematičnih stavova osoba koje su sada u vrhu vlasti. 'Tako da je ovaj pritisak iz međunarodne zajednice dobrodošao, ali bojim se da neće imati trajnog karaktera', predviđa Rimac.
I taj posjet američkog izaslanika, smatra, pretvara se u istu situaciju koju je opisala srpska zajednica u svom priopćenju, dakle na jedan dan ćemo biti protiv Holokausta ili u vrijeme posjeta stranih dužnosnika, a kasnije ćemo se u ostatku godine vratiti na model ponašanja i stavove koji su potpuno suprotni od toga.
Politički analitičar Gjenero pak kazao je da je saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi o komemoraciji u Jasenovcu kazao jednu važnu i točni stvar - da su se zajednice koje su bile žrtve genocida i Holokausta našle kao zatočenice političkih sukoba u zemlji. 'Zadnja stvar koja se smije dogoditi jest ta da manjinske zajednice koje su uvijek ranjive skupine, postanu kolateralne žrtve unutarnjih političkih sukoba, da se nađu između lijevog i desnog bloka koji svaki od njih ima određena očekivanja', kazao je Gjenero.
Jako je zadovoljan činjenicom da je Vlada jasno rekla da je karakter režima NDH bio takav da je provodio genocid nad Srbima i Romima i Holokaust nad Židovima i da zbog toga postoji objektivna politička odgovornost prema tim zajednicama.
'Tako se trebaju stvoriti uvjeti za to da se prekine dovođenje ranjivih skupina u zatočeničku poziciju', naglasio je analitičar. Gjeneru se izrazito ne sviđa to što se u javnom prostoru posljednjih dana mnogo govori o fašizmu i antifašizmu kao njegovoj alternativi. 'Suprotnost fašizmu nije antifašizam nego liberalna demokracija i hrvatska mora razvijati demokratsku političku kulturu i državne institucije', kazao je Gjenero.
Objasnio je da je priča o antifašizmu priča o svojevrsnom spinu staljinizma kojim se koaliciju između Sovjetske Rusije i zapadnih sila pokušavalo predstaviti kao situaciju u kojoj su zapadne demokracije prihvatile političke vrednote staljinizma. 'To je taj kontekst koji stoji iza spominjanja antifašizma kao navodne alternative fašizmu i ta paradigma jedan je od razloga razaranja društva, a drugi je razlog razaranja prevelika popustljivost u društvu prema zagovornicima desnih totalitarnih ideologija', zaključio je Gjenero.
