'Odlični trendovi vidljivi su sa svih naših emitivnih tržišta. Najveći rast bilježimo sa skandinavskog, engleskog, njemačkog i ruskog', navodi u razgovoru za tportal Nikolina Frklić, glasnogovornica Atlasa u kojem su krstarenja Jadranom posljednjih godina doživjela pravi boom. Zbog njih su ove godine nabavili i dva nova broda.

Slična im je situacija i u segmentu odlazaka na velike kruzere što ovdje povezuju s novim trendovima, odnosno potražnjom za 'putovanjima u pokretu' zbog globalnog opreza uz terorističke prijetnje. 'Outgoing segment' im je iznimno važan i zbog velike potražnje za Hrvatskom što dovodi do nedostatka hotelskih kapaciteta.

'Samim time, rezultati odluke o povećanju kapaciteta na plovećim objektima vidljivi su već na početku sezone. Najveći je odaziv s britanskog, skandinavskog i australskog tržišta, no generalno raste interes sa svih naših emitivnih tržišta. Postotak domaćih gostiju u ovom je segmentu malen, no nastojat ćemo im približiti taj produkt', ističe Frklić dodajući kako strani gosti kao komparativne prednosti ističu mogućnost da na jednom putovanju vide više hrvatskih destinacija, imaju blizak dodir s prirodom i prisan odnos s domaćinima, a istovremeno uživaju u lokalnim specijalitetima.

Velika bukiranost jadranskih hotela zadaje probleme i manjim putničkim agencijama jer ne mogu dobiti mjesto.

'Iz sata u sat imamo stopove 'bookinga' po pojedinim hotelima. To znači kako ćemo ove godine imati velikih problema s obzirom na to da se naši ljudi po tradiciji kasno odlučuju za putovanja i organizaciju godišnjih odmora. Uvijek je tako, ali ove će biti nedostatak. Vrlo je malo last minute ponuda', govori Nada Menalo, vlasnica i direktorica putničke agencije Oratours iz Osijeka.

Iz Atlasa, također, preporučuju domaćim klijentima da što prije rezerviraju ljetni odmor na Jadranu jer je dio kapaciteta već sada zauzet. Uz domaću obalu, turistima je zanimljiva i Malta, napominju ovdje, koja nudi dašak nove kulture, a sa Zagrebom je povezana izravnim charter letovima tijekom srpnja i kolovoza iako je u sličnoj poziciji kao Hrvatska što se tiče kapaciteta.

Zbog sveprisutne opasnosti od terorizma u svijetu, mijenja se i situacija na Mediteranu. Iako je Grčka još uvijek popularna, potražnja za Turskom je u padu. Prije arapskog proljeća Egipat je bio najatraktivnija destinacija sa svojim Sharm El Sheikhom, a trenutno zauzima mali udio u ukupnoj ponudi dok za Tunisom nema upita. U Atlasu ni ne očekuju da će se ova destinacija u skorije vrijeme ponovno pozicionirati.

'U bilo kojem smislu opasnost od terorizma generalno nije dobra za turizam. Ljudi se nerado odmiču i odlaze od svoje kuće, a naročito ne na područja gdje su se takvi napadi dogodili ili je visok postotak mogućnosti da se dogodi', govori Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA).

Istraživanja, ipak, pokazuju, dodaje on, kako ljudi brzo zaboravljaju takve situacije i vraćaju se na destinacije gdje su bili. Ilustrira to i činjenicom s Francuskom u kojoj se trenutno održava Europsko nogometno prvenstvo, u čijoj se prijestolnici prije nekoliko mjeseci dogodio nezapamćeni pokolj, a sada je puna.

'Naravno da cijela situacija nije ugodna za turizam i putovanja, a ako to gledamo u kontekstu Hrvatske, onda smo mi jedna od rijetkih destinacija, nadamo se kako će tako i ostati, koja je neokrznuta takvim događajima. U jednom dijelu sigurno i osjećamo pogodnosti što je Turska u turističkom smislu na koljenima, Egipat i Tunis u problemima. Ovisno o tim situacijama i turistički se tokovi mijenjaju', objašnjava Žgomba.

Hrvatska nije istovjetna destinacija za goste koji su posjećivali ta odredišta, ali ni njihova zamjena. U UHPA-u ističu kako je najveći efekt toga osjetila Španjolska kao najsličnija destinacija koja se najbrže može prilagoditi potrebama takvih gostiju, odnosno vrsti usluge koju su tražili na takvim odredištima.

'Kao sigurna destinacija imamo svoje dobro popunjene kapacitete. Činjenica je da smo u glavnoj turističkoj sezoni, kada je najveći pritisak, prošle godine bili popunjeni sto posto, tako da se neko veliko povećanje tu ne može osjetiti', zaključuje Žgomba.