S jednom od najrazvedenijih i najljepših obala Mediterana atraktivni smo mnogim strancima, a pažnju medija posebno zaokuplja kad kakva superluksuzna jahta poznatog biznismena, poput Romana Abramoviča ili Roberta Murdocha, krstari našim vodama upoznajući čari Jadrana. Hrvatska je zemlja s 5.835 kilometara obale i s preko tisuću otoka i otočića, točnije imamo ih 1.244. No brojni od naših manje poznatih otočića potiho se prodaju putem domaćih i stranih agencija za promet nekretninama. Svjetski celebrityji rado posjećuju naše vrhunske priobalne destinacije, ali zasad nisu iskazali veći interes i za kupnju svog otoka snova u našem dijelu Jadrana.

'Država bi po pitanju otoka trebala više učiniti, kultivirati ih. Ljudi koji su živjeli na otocima zato su i otišli u potrazi za lakšom egzistencijom. Vlasnici nemaju sredstava ulagati u naslijeđenu djedovinu, uostalom, zato ih i prodaju. Stranci se raspituju, ali neće valjda kupiti otok da bi na njega dolazili ljetovati pod šatorom', kaže dipl. pravnica Jasminka Biliškov, vlasnica Agencije Biliškov nekretnine iz Kaštela Starog i čelna osoba nacionalne Udruge agencija za promet nekretninama.

Naši mali otoci većinom su nenastanjeni ili povremeno nastanjeni. Stranci se raspituju, no činjenica je da se na njima ne može ništa graditi, moguće je jedino adaptirati ako je na otoku od ranije kakav objekt. 'Država bi trebala omogućiti da otoci budu ogledalo našeg Jadrana, a ne da umjesto toga postaju odlagališta smeća', apelira Biliškov te predlaže da se, na primjer, odredi na koliko površine može doći jedna vila što bi potaknulo veći interes potencijalnih kupaca.

Naime, od 688 naših malih jadranskih bisera, prodano ih je tek nekoliko, i to davnih dana. Otok Smokvica kod Primoštena 2003. prodan je domaćem kupcu - tvrtki Mali Krknjaš za navodno devet milijuna kuna. Za 1,1 milijun eura 2000. prodani su otoci Frašker i Fraškerić tvrtci Frašker d.o.o. sa sjedištem u Medulinu, no u stvarnom vlasništvu ruskog tajkuna Vladimira Jevtušenkova, dok je 2005. otočić Jakljan prodan Goranu Štroku za šest milijuna eura, a s privatizacijom dubrovačkog hotela Excelsior u paketu je dobio i Otok života u Malostonskom zaljevu.

Prva prodana zemljišta na otocima potaknula su strah od rasprodaje našeg otočnog blaga što je rezultiralo donošenjem Izmjena i dopuna Zakona o otocima, kojima je 2006. uvedeno pravo prvokupa države, županijske ili lokalne vlasti. Neki će reći da je taj potez sačuvao otoke za sljedeća pokoljenja, a neki da je silno zakomplicirao prodaje.

Naime, osim utvrđene cijeni po kojoj će na otoku naslijeđenu djedovinu ponuditi državi, a ispod koje potom ne mogu ići u prodaju ni drugima, vlasnici su morali imati i čiste sve potrebne papire uključujući i utvrđen pomorski pojas. Tek nakon što se utvrdi da ni država ni županija odnosno grad ili općina nemaju interes za kupnju, vlasnici mogu razmišljati o prodaji otoka. Međutim, nijedan otok u cijelosti zapravo se ni prije nije mogao prodati jer bi to podrazumijevalo i prodaju pomorskog dobra koje je opće javno dobro. To znači da su potencijalni kupci mogli imati svoj otok, ali ne i plažu, jer ju je moguće dobiti samo u koncesiju.

Jasminka Biliškov, vlasnica istoimene tvrtke za promet nekretninama, objašnjava da se pomorsko dobro može zakupiti na određeni vremenski rok, pri čemu se koncesije izdaju za razdoblje od najmanje pet do maksimalnih 99 godina, što ozbiljnom kupcu koji želi uživati u miru u svom otoku ne bi trebala biti prepreka.

Tvrtka Biliškov nekretnine d.o.o. u ponudi ima otok Mali Kosmać kod Šibenika površine 0,5 hektara i otok Murter kod NP Kornati površine 18,4 hektara, s cijenama na upit. U ponudi je Agencije i otok Srednja Kluda smješten u blizini Trogira. Vlasnici otoka površine 2,4 hektara su braća Marušić, a prodaju ga od 2011. s istovjetnom cijenom 1,05 milijuna eura. Marušići su svojevremeno imali priliku prodati otok, no kako je tada za Reuters izjavio jedan od trojice suvlasnika Stipe Marušić, zapelo je na birokraciji.

U međuvremenu dugogodišnja recesija u Europi smanjila je broj potencijalnih kupaca pa se tako nije obistinilo ono čemu su se mnogi nadali - da će ulaskom Hrvatske u EU u nas procvjetati nekretninsko tržište, barem po pitanju kupnje nekretnina na jadranskoj obali i otocima. Uvođenjem viza za državljane Rusije smanjio se i njihov interes za naše otoke pa im je, kažu nam stručnjaci iz branše, hit postalo Crnogorsko primorje.

Dva atraktivna otoka u Lošinjskom arhipelagu Oruda i Palacol prodaju se zajedno po cijeni od gotovo šest milijuna eura. U vlasništvu su obitelji Badurina i Marušić, čiji su preci kupili otoke 1925. godine. Država, Primorsko-goranska županija, kao i lokalna vlast, odrekli su se prava prvokupa pa su tako u slobodnoj prodaji od 2010. I oglašava ih više agencija. Svojevremeno je za kupnju ova dva otoka kod Malog Lošinja bio zainteresiran Bernie Ecclestone, no navodno je odustao zbog nemogućnosti gradnje vile.

Manji otok Palacol prostire se na četiri hektara i na njemu se nalaze temelji bizantske palače, dok je otok Oruda privlačan zbog pitke vode, mediteranskog raslinja i više stabala maslina i smokava, ali i malene kuće koja bi se mogla renovirati. Poželi li novi vlasnik renovirati i bizantsku palaču, to će morati učiniti u suradnji s arheolozima i konzervatorima, odnosno po uputama Odjela za zaštitu kulturnih spomenika Ministarstva kulture. Oba otoka, ukupne površine 40 hektara, kupac možete dobiti samo u paketu, a vlasnici za njih traže 5,8 milijuna eura.

Otok Levan jedan je od brojnih atraktivnih otoka koji je u ponudi za prodaju na Sjevernom Jadranu. Otok je u stopostotnom vlasništvu više obitelji s područja Medulina i Ližnjana koje su rodbinski povezane.
'Sve je danas na prodaju pa tako i djedovina. Upita ima puno, no malo je ozbiljnih kupaca', kaže jedan od dvadesetak suvlasnika (podaci poznati redakciji) otoka Levan u Medulinskom akvatoriju. No nisu svi suvlasnici zainteresirani za prodaju svog udjela iako, prema riječima ovog Istranina, koji bi pak svoj udio u vlasništvu Levana rado prodao da ga se riješi, vjerojatno bi se i oni suvlasnici koji su trenutačno protiv prodaje vrlo lako predomislili kad bi se našao pravi kupac.

'Otok je blizu obale i na njemu su tri ugostiteljska objekta koji rade tijekom turističke sezone. Površine je nekih 5,5 hektara i to vam je sve poljoprivredno zemljište. Nije nastanjen, no tu se nekad živjelo od obrađivanja zemlje i uzgajanja stoke', govori nam sugovornik dodajući kako Levan ima 21 suvlasnika te da se prije desetak godina otok još možda mogao prodati za pravu cijenu, ali da danas mnogi pitaju, no ne kupuju. Ponude, doduše, baš nešto posljednjih godina i nema previše, ali kaže da ni u bescjenje svoj udio ne misli dati. Naime, od turizma se u Istri može solidno živjeti pa nikome nije takva sila za prodati, tim više što se i na otoku Levanu nekoliko obitelji bavi ugostiteljstvom.

Naravno, novac od prodaje svakome bi dobrodošao pa kako svjetski jet-set sve češće jedri našim Jadranom, uvijek postoji i šansa da možda nekom od njih ili njihovih gostiju zapne za oko koji od naših otočića oglašenih za prodaju. Prošlu godinu i Grci su prodali za 'samo' 8,5 milijuna eura cijeli arhipelag od šest otoka u Jonskom moru, među kojima je i čuveni Odisejev otok Itaka pa nije isključeno ni to da su naši otoci, u konkurenciji s drugim svjetskim destinacijama, možda čak i bogatašima preskupi!