Zbor prebendara, ili po hrvatskom nadarbenika, zagrebačke prvostolne crkve, koji je u fokusu javnosti otkako mu je na čelo došao Mijo Gabrić, osnovan je još u 13. stoljeću kao pomoć zagrebačkim kanonicima u obavljanju bogoslužja u zagrebačkoj prvostolnici. No usto je zadaća prebendara, kao što im to samo ime govori, bila briga o prihodima i imanjima svećenika. Djeluju kao gospodarski subjekt, a njihove kurije zauzimaju cijeli početak zagrebačke ulice Nova ves
'Prebenda je bio prihod, nadarbina klerika (crkvenolatinski praebenda, od praebere, predati, dati što je potrebno za život; praebitor je dobavljač). Prvotno je to značilo hranu i piće, što se dnevno davalo kanonicima i redovnicima. Kad su kanonici napustili zajednički stan i hranu, prebenda se odnosila na njihov prihod. Poznat je i stariji izraz provendar. Hrvatske su istoznačnice nadarbina, nadarbenik, nadarnik. Nadarbina je bila pravo klerika da prima dohodak od crkvenih dobara zbog obavljanja crkvene službe', napisala je jezikoslovka Nives Opačić u časopisu Vijenac.
vezane vijesti
O prebendarima i njihovim konkretnim zadaćama malo se zna. Na stanicama Zagrebačke nadbiskupije tek piše kako je 'Zbor prebendara prvostolne crkve u Zagrebu osnovan u 13. stoljeću, kao drugi, nakon Prvostolnog kaptola zagrebačkoga, zbor svećenika uz katedralu' te kako je 'zadaća prebendara obavljati službu Božju u katedrali i vršiti službu ispovjednika'.
Prema podacima Hrvatskog državnog arhiva, Zbor prebendara utemeljio je biskup Timotej u 13. stoljeću. Prebendarski je zbor 1466. s dopuštenjem Kaptola sastavio svoje statute koji svjedoče o samom zboru i odnosima unutar njega te o crkvenoj službi prebendara. Sredinom 16. stoljeća službu zagrebačkih prebendara preuzimaju protjerani čazmanski kanonici. Biskup Maksimilijan Vrhovac odobrio je prebendarima nove statute 1800. Upravno poslovanje zbora poznato je tek od 1784., otkada su sačuvani sjednički zapisnici. Arhiv prebendarskog zbora vrlo je oskudan. Stari je dio arhiva otuđen i djelomično se nalazi u arhivu HAZU-a.
Broj prebendara nije stalan, a u posljednjem, nedavno kompletno smijenjenom sastavu nakon što je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić doznao za loše poslovanje nekretninama, Zbor prebendara činilo je sedam članova.
Osim Mije Gabrića, koji je bio na čelu s funkcijom dekana, smijenjeni su Juraj Kolarić, Zvonimir Kurečić , Andrija Lukinović, Miroslav Martinjak te Ilija Žugaj i Branko Picek, koji su prebendarima postali 2013.
Koja je njihova zadaća?
Zbor prebendara prvostolne crkve zagrebačke brine se o, za javnost, nepoznatom broju zemljišta i objekata u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Njima su na upravljanje ustupljene i kaptolske kurije, stoljetne zgrade na početku Nove vesi.
Upravo prvih nekoliko kućnih brojeva u toj drevnoj zagrebačkoj ulici u vlasništvu je Zbora prebendara, a svaki član dobiva na upravljanje i kao svoju rezidenciju jednu od tih kurija.
Iako je Zbor prebendara jedan gospodarski subjekt i kao takav vidljiv na Poslovnoj Hrvatskoj, što nam je potvrđeno iz izvora bliskih Kaptolu, Zbor se dijeli na nekoliko subjekata: Kuriju prebendarske altarije (Nova ves 7), Prebendarsku kuriju sv. Jurja (Nova ves 5a), Prebendu svete Barbare (Nova ves 5), Prebendu sv. Mihaela (Nova ves 3), Prebendu svetih Gervazija i Protazija (Nova ves 10), Prebendu svete Doroteje (Nova ves 6), Prebendu svete Uršule (Nova ves 4), Prebendu svetih Kuzme i Damjana (Nova ves 14), Prebendu svetog Jakova (Nova ves 8) i Prebendu svetih Fabijana i Sebastijana (Nova ves 12).
Sam Zbor prebendara ima sjedište u Novoj vesi 3. Upravo je tu stolovao Mijo Gabrić. Na istoj adresi prijavljena je i tvrtka Exportdrvo projekti Tomislava Marinova, koja je kupila propali Cascade centar, o čemu je tportal tada opširno pisao. Na istoj adresi prijavljena je i tvrtka Museum Antemurale, čiji je vlasnik Gabrić, a direktor Marinov.
