Pad ovog živopisnog monsinjora koji je, za razliku od drugih, uvijek bio spreman govoriti za medije o svojim projektima dodatan je udarac Crkvi s obzirom na to da je kao javna osoba upleten u financijski skandal.

Gabrić je podbacio u onome što mu je bila glavna zadaća - čuvanje i oplođivanje velikog broja nekretnina koje Zagrebačka nadbiskupija ima po cijelom gradu. Prema informacijama tjednika Nacional, od 2002. osiromašio je Kaptol za 50 milijuna eura sumnjivim građevinskim poduhvatima i financijskim transakcijama.

<<<<<Više o skandalu zbog kojeg je smijenjen on i cijela postava Zbora prebendara prvostolne crkve pročitajte ovdje.

Ovaj neobičan svećenik, rođen u vihoru Drugog svjetskog rata (1943.) u Slavonskom Brodu, pod svjetla reflektora došao je još kao bogoslov. Gabrić je bio bubnjar u glazbenom sastavu Žeteoci koji su kasnih 60-ih godina 20. stoljeća sačinjavali mahom bogoslovi.

Ovaj je bend bio prvi poznati vjerski sastav, za njih je pisao i Arsen Dedić, albume im je objavljivao Jugoton te su gostovali na televizijama.

Gabrić je nakon zaređenja radio i u Glasu Koncila te je kao reporter bio prvi novinar koji je stigao u Međugorje nakon dojave o djeci koja su tvrdila da im se ukazala Gospa 1981.

'Bio sam prvi novinar koji je o tome opširnije i pozitivno izvijestio. Mnogo mi je detalja iz sjećanja izblijedjelo, osobito datumi, ali su mi u pamćenju ostale neke ključne činjenice. Te činjenice, koje su na prvi pogled sitnice, meni su bitne za razumijevanje povijesnih dimenzija međugorskih ukazanja', napisao je Gabrić u fotomonografiji 'Međugorje a.d. 1981.'.

Tih godina Gabrić postaje i zakonski skrbnik Marku Rakaru, poznatom blogeru, političkom konzultantu i IT stručnjaku te njegovu bratu.

'Marko i njegov brat su mi kao sinovi. Nije baš tako neuobičajeno to da svećenik postane skrbnik djeci. Znam jednoga u Bosni koji je tako imao čak 17-ero djece. Ponosan sam na to kako sam ga odgojio i uvijek ponavljam da sam od njega i njegova brata mnogo više dobio nego što sam im dao. Oduvijek je bio natprosječno inteligentan pa sam ga vodio kod psihijatrice koja je potvrdila da je na granici genijalnosti', rekao je Gabrić za Globus 2010.

I sam Rakar o njemu govori u superlativima.

Kao urednik Glasa Koncila dočekao je i Majku Terezu koja je posjetila Zagreb prije dodjele Nobelove nagrade za mir. Prema priči, nagovorio ju je da za svečanu dodjelu obuče novu obuću, a njezine iznošene sandale spremio je i kasnije izložio u kapelici sv. Dizme, obraćenog razbojnika koji je razapet s Isusom, u Novoj Vesi u Zagrebu.

Gabrić je i autor jaslica u koje je uspio smjestiti i Bin Ladena, Hitlera, Janicu Kostelić, Michaela Jacksona...

Od njegovih neobičnih inicijativa ističe se ona za otvaranje restorana u tornju zagrebačke katedrale ili pak projekt sakupljanja plastičnih boca za njenu obnovu. Inicijator je i blagoslova kućnih ljubimaca. Ideju je vidio u Rimu te ju je preslikao na Zagreb.

Unatoč ovim neobičnim fragmentima iz biografije ovog svećenika, Gabrića je obilježila njegova sklonost nekretninskom biznisu u kojem se očito nije najbolje snašao.

Krenulo je s famoznim prebendarskim vrtovima, atraktivnom parcelom u vlasništvu Kaptola u Tkalčićevoj ulici u srcu Zagreba. Zemljište je ustupljeno tvrtki Vladimira Zagorca u zamjenu za vlasnički udio u budućem elitnom trgovačkom centru koji je kasnije niknuo ondje.

No otvoren je u najgore vrijeme, 2009., kada je gospodarska kriza već dobrano nagrizla novčanike i onih boljestojećih. Trgovine s ekskluzivnim krpicama zatvarale su se jedna za drugom, a ključ u bravu stavljen je 2012. Propali šoping centar prodan je na javnoj dražbi za nešto više od 22 milijuna kuna iako mu je početna cijena bila 180 milijuna kuna. Stopostotni vlasnik postaje tvrtka Exportdrvo projekti, iza koje stoji Gabrić.

Danas bivši šoping centar Cascade funkcionira kao hotel Academia, a u njegovom su prizemlju supermarket i drogerija.

Sličan je scenarij bio u zagrebačkim Remetama, u kojima je Zbor prebendara također imao u vlasništvu građevinsku parcelu. Prebendari su prepustili 13.042 kvadrata zemljišta iznad Remeta investitoru, tvrtki Bachler, koja je namjeravala sagraditi naselje s devet vila, a dio novosagrađenih kvadrata zauzvrat prepustiti Kaptolu.

Godine 2015. investitor je završio u stečaju, a gotovo dovršene vile na bubnju. Kako je pisao Jutarnji list 2016., cijelo naselje prodavalo se na dražbi za 12,8 milijuna kuna.

'Što ćemo raditi s tim projektom? Imamo plan, ali za sada nije za javnost. Svakako ćemo nadoknaditi štetu', rekao je tada Mijo Gabrić o projektu Gorice.

Štetu očito nije uspio nadoknaditi s obzirom na to da je sredinom 2017., kada je očito i samom nadbiskupu Josipu Bozaniću postalo jasno da brojke ne štimaju, Gabrić priznao da se, u najmanju ruku, zaigrao.

'Nažalost, moram priznati, a što će najvjerojatnije utvrditi i komisija koja istražuje moj slučaj, da sam za vrijeme vršenja službe dekana Zbora prebendara teško prekršio kanonske odredbe o vremenitim crkvenim dobrima. Doista, kao dekan Zbora sam dopustio i potpisao ugovore, tj. omogućio sam hipoteke na imovini Zbora prebendara kako bi investitori podigli kredite. Takvim poduzetim radnjama, osobito odobrenjem hipoteka, pridonio sam otuđenju i umanjenju vlasništva Zbora prebendara. O ovim mojim poduzetim radnjama na sjednicama Zbora prebendara informirao sam ostale članove Zbora prebendara', dio je pisma Mije Gabrića nadbiskupu Josipu Bozaniću u kojem se 'posipa pepelom' i priznaje krivnju za nesavjesno postupanje crkvenom imovinom.