Rezultati istraživanja stručnjaka s Kemijskog instituta Biotehnološkog fakulteta u Ljubljani i sa Sveučilišta u Edinburgu objavljeni su u uglednom znanstvenom časopisu za eksperimentalnu medicinu Nature Medicine

Autori smatraju da je otkriće važno jer bi u budućnosti moglo pomoći u suzbijanju pretilosti i dijabetesa tipa 2, koji je najčešća posljedica prekomjerne težine. Vjeruju da bi se stimuliranjem gena poznatog kao TST mogao spriječiti razvoj pretilosti i dijabetesa tipa 2 čak i kod ljudi koji jedu visokokaloričnu hranu, što se do sada činilo nemogućim.

I na miševima i na ljudima

U novoj studiji stručnjaci su pokušali pronaći gene odgovorne za debljanje koji bi mogli objasniti zašto su neki ljudi skloni tome da ostanu mršavi dok se drugi na istoj prehrani brzo debljaju.

U prvoj fazi obavili su genetsku i molekularnu analizu miševa podijeljenih u dvije skupine - onih koji su kroz 60 generacija bili skloni debljanju i drugih koji su bili izrazito mršavi.

Analize su pokazale da su najmršaviji miševi imali vrlo visoke razine proteina TST (triosulfat-sulfur-transferaza). Taj protein, čije stvaranje potiče istoimeni gen, pomaže da se iz masnih stanica uklone štetni produkti nastali konzumacijom visokokalorične hrane. Neke ranije analize pokazale su da i vitki ljudi imaju više razine TST-a, baš kao i miševi. Naime, studije provedene u populacijama ljudi iz Austrije, Škotske i Islanda utvrdile su da su razine TST-a visoke kod vitkih i zdravih ljudi, a niske kod pretilih i bolesnih.

U drugoj fazi studije tim je pretilim miševima dao lijek koji aktivira TST. Pokazalo se da on nije potaknuo smanjenje tjelesne mase, ali je ipak pomogao da se smanji ozbiljnost dijabetesa.

Kreće potraga za terapijama

Jedan od voditelja istraživanja, biotehnolog dr. Simon Horvat, kaže da postoji farmakološka mogućnost da se stvore lijekovi koji bi učinkovitije povećavali razine TST-a u masnim stanicama. Oni bi mogli poboljšati metaboličko zdravlje masnih i mišićnih tkiva kako bi prihvaćala veće količine šećera i snižavala njihove razine u krvi. Razvoj takvih lijekova prije nego što dođu do tržišta obično traje oko pet godina.

Slovenski tim objavio je da je već prijavio europski projekt Artemida koji bi trebao omogućiti da se slične studije provedu na ljudima. U njemu će, u kliničkim istraživanjima, znanstvenici pokušati potvrditi učinkovitost TST-a, ali i istražiti njegove moguće nuspojave. Naime, dijabetes tipa 2 je vrlo složena bolest pa ne treba očekivati da će biti lako naći jedan čarobni lijek koji će odjednom riješiti sve probleme.

TST je kod ljudi otkriven još 1945. Znanstvenici su utvrdili da ima važnu funkciju u razgradnji otrova cijanida pa se protein koristio kao protuotrov kod trovanja njime.

Uzroci u metabolizmu, ne u mozgu

Horvat ističe da su dosadašnja istraživanja problema pretilosti uglavnom bila usredotočena na mehanizme za osjet sitosti i apetita u mozgu dok je njihovo išlo za otkrivanjem univerzalnijih mehanizama koji osiguravaju vitkost i zdravlje.

'Posljednja dva desetljeća područje genetike pretilosti bilo je uspješno u otkrivanju gena povezanih s rijetkim nasljednim oblicima pretilosti. Ovi geni uglavnom su povezani s mozgom i djeluju na apetit i energetsku ravnotežu. Usredotočivši se na otpornost na pretilost, a ne na sklonost njoj, mi smo otkrili univerzalnija genska svojstva povezana s vitkošću. Naša otkrića rasvjetljavaju važnost masnih tkiva u perifernoj kontroli tjelesne težine i metabolizma', naglasio je Horvat.