Australski znanstvenici objavili su prošli tjedan da su na samo 14 svjetlosnih godina od Zemlje otkrili ekstrasolarni planet koji bi mogao biti nastanjiv
Kada se svjetlosne godine izraze u obliku metričkih jedinica, udaljenost se pretvara u naizgled nedostižnih 126.000 milijardi kilometara. No ne treba zaboraviti da je to u kozmičkim razmjerima blisko susjedstvo jer je samo naša galaksija veća od 100.000 svjetlosnih godina, a unutar 14 svjetlosnih godina od nas nalazi se tek 40-ak poznatih zvijezda.
Planet, nazvan Wolf 1061c, nalazi se u zviježđu Zmijonosca, a njegova je matična zvijezda 35. najbliža za koju znamo. U orbiti oko crvenog patuljka tipa M, nazvanog Wolf 1061, kruži u društvu još dva planeta. Sva tri tijela mogla bi biti kamenita poput Marsa za razliku od plinovitih divova kao što je primjerice Jupiter.
'Ovo otkriće posebno je uzbudljivo jer sva tri planeta imaju dovoljno malu masu da su vjerojatno kameniti s čvrstom površinom', rekao je voditelj istraživanja Duncan Wright, astronom na University of New South Wales (UNSW).
'Srednji planet Wolf 1061c nalazi se u zoni Zlatokose u kojoj bi mogao imati tekuću vodu, a možda čak i život', dodao je.
Wolf 1061c nije baš po svemu nalik na Zemlju. Veći je od nje 4,3 puta, a oko matične zvijezde obiđe u samo 18 dana na udaljenosti koja je 10 puta manja od udaljenosti Zemlje od Sunca. No budući da kruži oko crvenog patuljka, koji je mnogo manji i s površinskom temperaturom od 3.300 Kelvina mnogo hladniji od Sunca čija površinska temperatura često prelazi 5.800 Kelvina, dovoljno je udaljen da bi mogao biti nastanjiv.
Znanstvenici ističu da je otkriće zanimljivo i zbog toga što je zvijezda Wolf 1061 neuobičajeno mirna za crvene patuljke. Naime oni su obično vrlo aktivni tako da snažnim izbačajima koronarne mase i raznim štetnim zračenjima uglavnom onemogućavaju postojanje života na svim tijelima koja se nalaze u njihovoj blizini.
Interesantno je također to što je planet Wolf 1061c najvjerojatnije plimno zaključan, što znači da je svojoj zvijezdi okrenut uvijek istom stranom kao što je Mjesec uvijek okrenut istom stranom prema Zemlji. To pak podrazumijeva da mu je strana bliža zvijezdi uvijek vruća, a ona druga, udaljenija, zaleđena. Za očekivati je da bi na takvom planetu mogle postojati određene zone u kojima bi temperatura bila baš idealna za postojanje tekuće vode i eventualno života. Osim toga računalni modeli Wrighta i njegova tima pokazuju da bi na planetu mogli cirkulirati snažni vjetrovi koji bi dio topline s vruće strane mogli prenositi na hladniju.
Podaci o planetima prikupljeni su na temelju teturanja matične zvijezde pod utjecajem gravitacijske sile planeta. U budućim istraživanjima znanstvenici će pokušati prikupiti podatke o njihovoj atmosferi ako uspiju snimiti njihove tranzite, odnosno prolaske ispred diska crvenog patuljka.