Naime, prema radu objavljenom u srijedu u uglednom znanstvenom časopisu Nature, dotična je crna rupa do svoje enormno velike mase narasla u periodu od samo 875 milijuna godina nakon Velikog praska. Iako će se 875 milijuna godina nekima učiniti kao dug vremenski period, u kozmološkim terminima radi se tek o prvih šest posto današnje starosti svemira, što znači da je ova crna rupa 'rođena' u vrijeme dok je svemir bio vrlo, vrlo mlad. Kineski astronomi ostali su iznenađeni tim otkrićem jer se dosad smatralo da supermasivne crne rupe rastu relativno sporo i to 'usisavanjem' plina ili čak cijelih zvijezda koje 'zalutaju' preblizu njih.

'Kako je uopće moguće da tako golema crna rupa nastane u tako kratkom vremenu?', pitanje je koje postavlja prof. Xue-Bing Wu, glavni autor studije objavljene u Natureu.

Naravno, s obzirom na prirodu crnih rupa, objekata koji su toliko masivni da njihovom gravitacijskom privlačenju ne može pobjeći ništa, pa čak ni svjetlost, Wu i njegove kolege nisu direktno opazili crnu rupu. Umjesto direktnog opažanja, koristili su teleskope u Kini, Arizoni, Čileu i na Havajima kako bi promotrili kvazar, kompaktno sjajno područje u središtu udaljene galaksije.

Sve veće galaksije, uključujući našu Mliječnu stazu, u svom središtu imaju crnu rupu, ali takve crne rupe nisu uvijek okružene plinom ekstremno visoke temperature. One crne rupe koje jesu nazivamo kvazarima.

Kvazari, inače, spadaju u skupinu visokoenergetskih tijela koja se nazivaju aktivnim jezgrama galaksija te su ujedno najmoćniji izvori zračenja u svemiru. Kvazare odlikuje ekstreman sjaj (koji dolazi od plina zagrijanog na rubovima crne rupe), a kvazar u čijem su središtu otkrili supermasivnu crnu rupu ima luminoznost čak 40.000 puta veću od luminoznosti cijele Mliječne staze, galaksije u kojoj se i sami nalazimo.

'Ako govorimo o luminoznosti, ovo je najveće čudovište koje smo dosad otkrili', rekao je Avi Loen, šef harvardskog Odsjeka za astronomiju, koji nije bio uključen u studiju kineskih znanstvenika.

Službeni naziv novootkrivenog objekta glasi SDSS J010013.021280225.8 te, baš kao i svi drugi kvazari, čak i uz upotrebu najmoćnijih teleskopa, izgleda kao zvijezda, odnosno točkast izvor svjetla. No kad su astronomi detaljno analizirali svjetlo, shvatili su koliko brzo se udaljava od Zemlje, a samim time i koliko je udaljeno od nas (u svemiru koji se širi najudaljeniji objekti se ujedno najbrže udaljavaju jedan od drugog). Na osnovi toga su zaključili da je svjetlo iz novootkrivenog kvazara prema Zemlji putovalo oko 12 milijardi godina.

Luminoznost pojedinog kvazara astronomima može otkriti koliko se plin u njemu zagrijava neposredno prije nego što upadne u crnu rupu u središtu kvazara, pomoću čega mogu izračunati i podatak o masi crne rupe.

'Vidjeli smo i druge kvazare iz tog perioda, ali nijedan od njih nije imao masu ni tri milijarde puta mase Sunca', pojasnio je prof. Wu svoje iznenađenje.