Tri sindikata koji predstavljaju djelatnike u obrazovanju i znanosti konačno su objavili datum planiranog štrajka u školama i na visokim učilištima. Održat će ga sljedećeg tjedna, u periodu od 17. do 21. ožujka. Iako su odlučili započeti s jednodnevnim štrajkom, točan dan zasad ostaje nepoznat, a javnosti će ga otkriti 48 sati prije početka
Ovaj štrajk dolazi u tjednu kada se u osnovnim školama provode nacionalni ispiti za oko 30 tisuća učenika osmih razreda. Sindikati su već najavili da će štrajk biti dugotrajan i obuhvatit će približno 1000 obrazovnih ustanova u kojima djeluju njihove podružnice, prenosi Jutarnji.
Inicijativu predvode Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Njihovi zahtjevi prema Vladi obuhvaćaju pet ključnih točaka:
- povećanje osnovice plaće za 10 posto
- redefiniranje sustava koeficijenata
- privremeni dodatak dok se ne provede reforma koeficijenata
- odgodu reforme u strukovnom obrazovanju
- novu sistematizaciju određenih radnih mjesta u znanosti i visokom obrazovanju.
"Sindikate se u ovoj zemlji uvažavalo samo onda kada su pokazali zube. Tako je bilo i 2014. i 2019., zašto tako ne bi bilo i 2025.! Ovo je sada finale, tjedni i mjeseci koji slijede su ključni - ili ćemo svi zajedno pružiti otpor i uspjeti ili ćemo zašutjeti na dugo vremena. Nema alternative", ističu sindikati u proglasu.
Ključni zahtjevi sindikata
Sindikati naglašavaju da su tijekom postupka mirenja nastojali postići dogovor s Vladom, no nisu uspjeli postići kompromis koji bi zadovoljio njihove članove. Kako navode, njihovi su zahtjevi podijeljeni u dvije kategorije: materijalne i nematerijalne.
Među materijalnim zahtjevima, prvo mjesto zauzima povećanje osnovice plaće za 10 posto, što sindikati smatraju nužnim kako bi štrajk bio pravno utemeljen i opravdan. Također podsjećaju da četiri obrazovna sindikata nisu potpisala Dodatak I. TKU, koji je predviđao rast osnovice za 3 + 3 posto.
Drugi ključan zahtjev odnosi se na izmjenu uredbe o koeficijentima, kako bi se riješio problem neadekvatne klasifikacije i valorizacije radnih mjesta u obrazovnom sustavu.
Treći zahtjev vezan je uz prethodni – sindikati traže privremeni dodatak koji bi djelatnicima osigurao financijsku kompenzaciju dok se sustav koeficijenata ne reformira.
Dva preostala zahtjeva su nematerijalne prirode i, kako ističu sindikati, ne predstavljaju financijski teret državnom proračunu.
Prvi zahtjev odnosi se na izuzeće obrazovnog sustava iz mehanizma ocjenjivanja predviđenog Zakonom o plaćama i Uredbom o ocjenjivanju. Drugi zahtjev uključuje odgodu frontalne reforme strukovnog obrazovanja, poznate kao modularna nastava, te novu sistematizaciju određenih radnih mjesta u znanosti i visokom obrazovanju kroz odgovarajuće pravilnike.
Vlada je, prema navodima sindikata, bila spremna prihvatiti ova dva nematerijalna zahtjeva, no pod uvjetom potpisivanja Dodatka I. TKU. Sindikati su taj uvjet odbili, jer bi njegovim prihvaćanjem izgubili pravo na štrajk, koji im je, kako ističu, jedino preostalo sredstvo borbe za poboljšanje uvjeta rada.
vezane vijesti
Dosadašnji napori i razlozi za štrajk
Sindikati naglašavaju da nisu olako posegnuli za štrajkom te podsjećaju na niz aktivnosti koje su provodili u proteklih godinu i pol dana kako bi skrenuli pažnju na probleme u sustavu. U 2024. godini organizirali su tri prosvjeda, prikupili oko 40 tisuća potpisa protiv Zakona o plaćama, podnijeli zahtjev Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odredbi o mogućem otkazu na temelju negativne ocjene rada te zatražili korekciju koeficijenata za sva radna mjesta u obrazovanju i znanosti.
"Sad smo tu gdje jesmo, za sada smo iscrpili sve mogućnosti pregovaranja, očito moramo progovoriti nekim drugim jezikom, koji će vjerojatno bolje razumjeti. Sad je na svima nama da pokažemo snagu, zajedništvo i solidarnost, jer samo čekaju da ne uspijemo pa da nas dokraja ponize", poručuju sindikati.
Pitanje koeficijenata i ocjenjivanja
Prema riječima sindikata, reforma sustava koeficijenata ključan je element borbe, jer odražava način na koji Vlada vrednuje zaposlenike u obrazovanju i znanosti. Također inzistiraju na tome da se zaposlenicima, posebno spremačicama i domarima, isplati naknada za dežurstvo na ulazima škola, što je uvedeno nakon tragičnog događaja u OŠ Prečko.
Osim toga, sindikati se protive sustavu ocjenjivanja kako je definiran Uredbom, smatrajući ga nepravednim i neprimjerenim obrazovnom sektoru.
Poziv na sudjelovanje
Sindikati pozivaju sve zaposlenike u obrazovanju i znanosti da se priključe štrajku, naglašavajući važnost zajedništva u ostvarenju ciljeva.
"I zato nam u štrajku koji danas najavljujemo treba svaki zaposlenik jer što nas je više, konačni uspjeh je izvjesniji. A najviše nam treba solidarnost svih sa svima, da ne gledamo samo u 'svoj tanjur i u svoju muku' nego da vidimo širu sliku", stoji u proglasu.
Zaključuju da je krajnji trenutak da se djelatnici izbore za dostojanstvo svoje profesije te pošalju jasnu poruku o potrebi poboljšanja uvjeta rada.
"Sindikate se u ovoj zemlji uvažavalo samo onda kada su pokazali zube. Tako je bilo i 2014. i 2019., zašto tako ne bi bilo i 2025.! Ovo je sada finale, tjedni i mjeseci koji slijede su ključni - ili ćemo svi zajedno pružiti otpor i uspjeti ili ćemo zašutjeti na dugo vremena. Nema alternative!", poručuju sindikalni predstavnici.
Točan datum jednodnevnog štrajka bit će poznat dva dana prije njegovog početka, a sindikati ističu kako je sudjelovanje svih zaposlenika od presudne važnosti za uspjeh njihovih nastojanja.
