Studija je provedena na vinskim mušicama Drosophila simulans jer se njihove generacije vrlo brzo izmjenjuju budući da kratko žive pa se učinci različitih evolucijskih pritisaka mogu mnogo brže i lakše pratiti. Slična istraživanja na životinjama koje dugo žive, primjerice kitovima, trajala bi stoljećima. Unatoč tome što su istraživane mušice, rezultati predstavljeni u časopisu Functional Ecology mogli bi pomoći znanstvenicima da bolje razumiju mehanizme uključene u procese starenja.

U novoj studiji različite populacije mušica izložene su različitim selekcijskim režimima. Jedan dio mužjaka bio je izložen snažnom selekcijskom pritisku, a drugi dio slabom. Prvi su bili smješteni u prostor u kojem je obitavala samo jedna ženka kako bi im se povećalo spolno suparništvo. Osim toga, u obitavalištu im je također značajno povišena temperatura kako bi se povećala prirodna selekcija. Mužjaci vinske mušice udvaraju se ženkama pjevom, plesom i ugodnim mirisima, međutim ova borba ih skupo košta. Cijena se dodatno povećava kada se moraju nositi sa stresnim temperaturama.

Rezultati studije pokazali su da mužjaci pod slabim pritiskom žive podjednako dugo kao i ženke – oko 35 dana. No kada se nađu pod povećanom spolnom i prirodnom selekcijom, život im se značajno skraćuje – na oko 24 dana.

'Otkrili smo dramatične razlike u djelovanju spolne i prirodne selekcije na mužjake i ženke vinskih mušica. Ovi rezultati mogli bi nam pomoći da objasnimo različite uzorke starenja koje vidimo u prirodi kao i spolne razlike u trajanju života koje vidimo u mnogim vrstama, uključujući i ljude', rekao je David Hosken s Odsjeka za bioznanosti na Sveučilištu Exeter.

Autori ističu da obje selekcije – i spolna i prirodna - utječu na oba spola no mnogo snažnije na mužjake. Iz toga slijedi zaključak da spolovi mogu različito reagirati na iste selekcijske režime.