U pismu naslovljenom "HRT mora biti glas građana – ne političkih ili privatnih interesa" upozoravaju na "alarmantno urušavanje tog javnog medijskog servisa".

"HRT, financiran novcem građana, trebao bi biti stup demokracije, izvor vjerodostojnih informacija, promicatelj kulture i pluralizma mišljenja. Nažalost, godinama svjedočimo sustavnom uništavanju njegove temeljne funkcije kroz političke pritiske, financijsku neodgovornost i degradaciju profesionalnih standarda", ocijenili su.

Po njihovim riječima, HRT gubi vjerodostojnost kao javni servis, urušava se povjerenje građana u neovisnost medija, profesionalni standardi padaju, ključne emisije informativnog, dokumentarnog i kulturnog sadržaja nestaju iz programa, novinari i drugi profesionalci suočeni su s nesigurnošću, pritiscima i neadekvatnim uvjetima rada.

Među ostalim, upozoravaju na upitne ugovore s vanjskim tvrtkama o najmu tehničke opreme i usluga bez javnih natječaja, a nekad i s tvrtkama povezanima s aktualnim rukovodstvom HRT-a, kao i na drastično smanjenje kućne proizvodnje pod izgovorom nedostatka financijskih sredstava, dok milijuni odlaze u privatne džepove putem outsourcinga, a zaposlenici rade u neodrživim uvjetima s neprimjerenim plaćama.

Smatraju kako će planirano smanjenje broja zaposlenih za čak 1000 dugoročno uništiti kapacitete za vlastitu proizvodnju programa.

Politička kadroviranja, cenzura i tendencija komercijalizacije sadržaja

Vjerodostojnost i profesionalizam kuće narušavaju i pritisci na novinare i uredništvo, politička kadroviranja i cenzura. "Dok se HRT sve češće koristi kao alat političkih i ekonomskih moćnika, novinari koji se odupiru pritiscima sustavno su marginalizirani ili uklonjeni, dok ključne teme ostaju neobrađene."

Problematičnim smatraju i koregulacijski sporazum kojim se regulira vanjska proizvodnja s nezavisnim producentima, po kojemu koliko god da HRT uloži, nije vlasnik određenog proizvoda, nego nezavisni producent kojem HRT za emitiranje mora još i platiti licencu koja vrijedi 7 godina.

Dodaje se kako poslovni planovi rukovodstva pokazuju "opasnu tendenciju komercijalizacije sadržaja i preusmjeravanja javnog novca prema privatnim interesima", pri čemu sve više ovisi o vanjskim produkcijama, a njegovo se postojanje kao javnog servisa dovodi u pitanje.

Od predsjedničkih kandidata traže da se javno očituju o nužnosti hitne uspostave uredničke neovisnosti kroz zakonske mjere, osiguranja transparentnog poslovanja te raskidanja štetnih ugovora, obvezi stabilnog financiranja HRT-a neovisno o političkim odlukama.

Žele čuti i njihovo mišljenje o potrebi reforme upravljačkih struktura kako bi se one temeljile na stručnosti, a ne političkoj podobnosti, zaštiti novinara i profesionalaca uz jačanje zakonske zaštite od političkih i institucionalnih pritisaka, te jačanju kućne proizvodnje programa koja je ključna za očuvanje javnog interesa, kulturnog identiteta i profesionalne kvalitete sadržaja.