'Teresa Forcades po mnogo čemu jedna je od najintrigantnijih osoba na europskoj intelektualnoj sceni. Samo naizgled, ona spaja nespojivo, a zapravo pokazuje suštinsku vezu između vjernika i ateista, katolika i pripadnika drugih religija. Njen dolazak u Šibenik nesumnjivo je velik događaj za nas koji organiziramo Festival, kao i za hrvatsko društvo, u kojem dominiraju oni pripadnici klera koji se prema suvremenom svijetu odnose dijametralno suprotno od sestre Terese', kazao je Emir Imamović Pirke, direktor FALIŠ-a.

Ova katalonska časna sestra iz malog samostana Sant Beneta, u planinama 50-ak kilometara sjeverno od Barcelone, radikalna je kritičarka kapitalizma, konzumerizma i militarizma, bankarskog sustava i mjera štednje. Kritizira i samu Crkvu iako je posvećena vjeri, naročito teologiji oslobođenja ili, prema nekim tumačenjima, kršćanskom socijalizmu. Sestra Teresa je, uz navedeno, aktivna feministica i zagovornica prava žena na pobačaj te katalonske neovisnosti. Svim je srcem za neovisnu Kataloniju, no ne pada joj na pamet politički se angažirati kroz rad u parlamentu ili u nekoj političkoj stranci. Iako gaji velike simpatije prema radikalno lijevoj grčkoj stranci Syrizi, rado bi da se i španjolska ljevica ugleda u kolege iz Grčke koji se zajedničkim snagama bore protiv neoliberalnog kapitalizma, socijalne nepravde i ograničavanja ljudskih sloboda…

Aktivna je u španjolskom pokretu Indignado (Ogorčeni) oformljenom 2011. kako bi okupacijom gradskih trgova ukazali na po život pogubne posljedice gospodarske krize koja je pomela španjolsko gospodarstvo, a mnoge bacila preko ruba egzistencije. Zajedno s vođom pokreta i ekonomistom Arcadijem Olivaresomnapisala je manifest u kojem traži rekonstrukciju Španjolske, neovisnu Kataloniju, nacionalizaciju banaka i energetskih kompanija, pravo na dom te zaustavljanje deložacija prezaduženih građana, zatim odlučnije mjere protiv korupcije. Forcades i Oliveres također se zalažu za nenasilje i mirna rješenja. Traže 'međunarodnu solidarnost, a ne rat'.

Upravo je takav radikalni aktivizam sestru Teresu lansirao u zvjezdano nebo europske ljevice. Istodobno, podupire je građanski sloj, uglavnom ljudi srednje dobi, a među njima ima i katolika i agnostika. Španjolci su za svoju revolucionarnu sestru prvi put čuli 2009. na vrhuncu epidemije svinjske gripe kada je upozoravala da cjepivo kojim se nastojalo suzbiti dodatno širenje bolesti nedovoljno testirano i nesigurno.

Ova misleća i društveno angažirana benediktinka po obrazovanju je liječnica koja je medicinu studirala u Španjolskoj i SAD-u. Doktorirala je iz područja javnog zdravstva, a na Harvardu magistrirala teologiju, a ovu školsku godinu 2014. gostujuća je profesorica na berlinskom sveučilištu Humboldt.

Rođena je 1966. u Barceloni u građanskoj obitelji koja je Crkvu smatrala zastarjelom institucijom. No igrom slučaja, pohađala je katoličku školu pa je sa 15 godina prvi put pročitala Bibliju i pronašla vjeru.

U to joj je doba, ispričala je u intervjuu novinarki Jutarnjeg lista, jedan isusovac posudio i prvu teološku knjigu, upečatljivo štivo 'Isus Krist osloboditelj' Leonarda Boffa, brazilskog teologa, poznatog zagovornika siromašnih i marginaliziranih, jednog od najglasnijih promotora teologije oslobođenja. S jedne strane Evanđelje, a s druge teologija oslobođenja, socijalno snažno angažirana struja unutar Crkve, stasala 1960-ih u Latinskoj Americi, snažno su je se dojmili. Stoga njezin današnji društveno-politički aktivizam nadahnuće crpi iz socijalizma i kršćanskog humanizma.

'U našoj se kući o kršćanstvu nije govorilo. Nije da su moji bili protiv, no držali su da je to okoštali, davno prevladani sustav… Silno su me se dojmili ti angažirani teolozi, posvećeni borbi protiv društvenih nejednakosti, iskreni vjernici moraju biti politički angažirani. Svaki bi kršćanin trebao biti uključen u politiku, spreman dati nešto od sebe za poboljšanje života zajednice. S druge strane, nikako ne podržavam uplitanje Crkve u državne strukture, ne mislim da bi ikoja institucija moderne države trebala biti bilo kontrolirana od Crkve ili pod njezinim utjecajem', ispričala je sestra Teresa u razgovoru za Jutarnji list.

Većini biskupa diže se kosa na glavi kad ih krene 'prati' zbog tretmana žena, krutih stavova prema homoseksualcima, kontracepciji i pobačaju.

Smatra da ne postoje teološke prepreke za ređenje žena za svećenice, pa ni za to da žena bude na samom čelu Crkve. 'Mislim da nitko ne bi smio sudjelovati u demonstracijama na kojima se žene koje su pobacile naziva ubojicama, osim ako mogu pokazati potvrdu da su dali svoj bubreg kako bi spasili nevini život', kazala je u jednom od svojih intervjua zapadnim medijima. Istaknula je kako samo u Sjedinjenim Američkim Državama svake godine umire između tri i četiri milijuna bubrežnih bolesnika koje bi spasila transplantacija.

Teresa Forcades autorica je triju knjiga: 'Zločini velikih farmaceutskih kuća', 'Feministička teologija u povijesti', 'Sveto trojstvo danas'.