Poljski premijer Donald Tusk najavio je da Poljska razmatra pristup nuklearnom oružju, ali i uvođenje obvezne vojne obuke za sve muškarce. Dio je to ambicioznog plana stvaranja 500.000 vojnika snažne vojske kao odgovor na rusku prijetnju. Ova izjava, izrečena pred poljskim parlamentom, označava dramatičan zaokret u obrambenoj politici zemlje i otvara niz pitanja o budućnosti europskog sustava obrane. Tusk je naglasio da ovo nije poziv na utrku u naoružanju, već 'utrka za sigurnost'. Ova retorika sugerira da Poljska ne planira razvijati vlastiti nuklearni arsenal, već traži načine da se zaštiti pod postojećim nuklearnim kišobranom.

'Ozbiljni razgovori s Francuskom'

Ključni dio Tuskove strategije su "ozbiljni razgovori" s Francuskom o proširenju francuskog nuklearnog kišobrana na druge europske zemlje. Predsjednik Emmanuel Macron već je ranije otvorio mogućnost rasprave o tome kako francuski nuklearni arsenal može zaštititi Europu. Prema riječima Tuska, pregovori s Francuskom su "u vrlo naprednoj fazi", iako će biti potrebne detaljne konzultacije s Ministarstvom obrane i Glavnim stožerom o konkretnim posljedicama poljskog sudjelovanja u ovoj inicijativi, piše Politico.

Paralelno s razmatranjem nuklearnih opcija, Tusk je najavio i masovno jačanje poljskih konvencionalnih vojnih snaga. Cilj je povećanje broja vojnika i modernizacija opreme. Poljska već sada izdvaja značajan dio svog BDP-a za obranu, 4,7%, a Tusk je najavio povećanje na 5%, a ulaže i milijarde eura u nabavu modernog naoružanja. Uz to, Tusk planira uvesti "vojnu obuku velikih razmjera" za svakog odraslog muškarca u Poljskoj. Iako je naglasio da se ne radi o povratku obveznog vojnog roka, koji je ukinut 2008. godine, cilj je da svaki muškarac bude obučen za obranu zemlje u slučaju potrebe. Žene bi se također mogle dobrovoljno prijaviti.

Tusk je također izrazio zabrinutost zbog "duboke korekcije" američke politike prema Ukrajini i Trumpovih komentara da SAD možda neće ispuniti svoje obveze iz NATO ugovora ako smatra da članice ne izdvajaju dovoljno za obranu. Ipak, naglasio je da Poljska ne odustaje od NATO-a i potrebe za održavanjem najbližih mogućih veza sa SAD-om.

Podržava povlačenje Poljske iz konvencije o protupješačkim minama

Tusk je u petak također rekao da podržava povlačenje Varšave iz Konvencije o zabrani protupješačkih mina kako bi se povećalo obrambene kapacitete Poljske u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu.

'Preporučit ću povoljno mišljenje za povlačenje Poljske iz Otavske konvencije i eventualno Dublinske konvencije. Govorim o protupješačkim minama i kazetnom streljivu', rekao je Tusk u poljskom parlamentu. Po njegovim riječima, odluka "nije zabavna niti ugodna", ali Poljska mora voditi računa o vlastitim sigurnosnim interesima.

'Učinit ćemo sve što možemo kako bismo osnažili obranu Poljske i iskoristit ćemo sve raspoložive mogućnosti', rekao je Tusk. Podsjetimo, Litva je u četvrtak istupila iz Konvencije o zabrani kazetnih bombi, pozivajući se na sigurnosne interese u odnosu prema Rusiji, što su kritizirale organizacije za ljudska prava. Litva je time postala prva zemlja koja je istupila iz te konvencije usvojene 2008. i prva u Europskoj uniji koja je istupila iz jednog multilateralnog sporazuma za reguliranje naoružanja.