Premda najavljena kao konferencija za novinare na kojoj će se predstaviti nova vizija gospodarskog zaokreta, SDP-ova presica bila je zapravo rekapitulacija prijedloga izmjena niza zakona s kojima su izašli posljednjih godina, koji bi, da su usvojeni, prema njihovu mišljenju omogućili bolju poziciju Hrvatske od one u kojoj je sada
'Tri godine su prošle otkada smo predložili da se neisplata plaće tretira kao kazneno djelo. Da je taj zakon usvojen, danas ne bismo imali radnike koji rade, a ne primaju plaću. Ne bismo imali situaciju iz Kamenskog ili Uzora, u kojem se radnicima punih sedam godina ne uplaćuju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno, a državne institucije ne reagiraju na to', kazala je saborska zastupnica Milanka Opačić, dodajući i to da ne bi velik broj građana ostao bez krova nad glavom da je godinu dana kasnije usvojen prijedlog o prolongaciji otplate stambenih kredita.
Uz navedeno, podsjetila je da je SDP predlagao i kako pokrenuti smanjenu gospodarsku aktivnost, kako potaknuti otvaranje novih radnih mjesta, poboljšati kupovnu moć građana kroz izmjene zakona o porezu na dohodak, ali sve to, rekla je, HDZ je odbio i vratio Hrvatsku osam godina unazad.
Slavko Linić napomenuo je da je u ovom trenutku u Hrvatskoj 336 tisuća nezaposlenih, što je direktna posljedica proračunske politike premijerke Jadranke Kosor.
'Od 70 tisuća ljudi koji rade, a ne primaju plaću, njih 40 tisuća naći će se na burzi kada se počne čistiti insolventnost. To znači da će oko 400 tisuća ljudi biti bez posla, što je direktna posljedica proračunske politike premijerke Kosor', istaknuo je Linić, dodajući da postoji 33,5 milijardi kuna neuplaćenih poreza i doprinosa na plaće, a 75.700 poslovnih subjekata koji su krajem 2010. imali blokiran račun.
Prema njegovu mišljenju, trenutna politika izvoza i zarada špekulanata priuštili su građanima visoke cijene hrane, odnosno dozvoljeno je da se dobit prelije u ruke velikih mešetara.
'Kosor je dozvolila izvoz pšenice i šećera i ovom trenutku smo i bez strateških zaliha jer su pokradene. Sada ovismo o uvozu i to je osnovni razlog zašto cijene osnovnih prehrambenih artikala rastu', smatra Linić.
Razvoj crnog scenarija Linić je nastavio riječima o vanjskom dugu koji bi do kraja godine mogao dosegnuti 50 milijardi, rekavši i da će se ovogodišnje obaveze po vanjskom dugu prolongirati na potpuno neprihvatljiv način – kratkoročnim mjerama - jer se bojimo započeti bilo kakve razgovore o refinanciranju obaveza.
'Da bi se obaveze mogle ozbiljno refinancirati, morate se pojaviti kod investitora i imati prijedlog proračuna. U prijedlogu moraju biti mjere koje pokazuju štednju i ulaganje u gospodarstvo. Ne budu li izbori na vrijeme – nema proračuna, a to znači da se neće moći pregovarati s bilo kojim investitorom', kazao je Linić.
Komentirajući današnje predstavljanje Vladinih investicijskih projekata na konferenciji za medije, Linić je ponovio da je to popis želja.
