EK nije u stanju ponuditi novi, kejnzijanski koncept i ne shvaća što se u Hrvatskoj događa. Traže povećanje efikasnosti, ali i smanjenje plaća koje će dovesti do daljnjeg slabljenja i udara na potražnju što je neprihvatljivo i neizdrživo, jer je stanovništvo ionako prezaduženo, rekao je Ribić.

Problem se pokušava riješiti na pogrešan način, jer je uzročnik krize slaba agregatna potražnja, što dovodi do smanjenja proizvodnje, a time i investicija. I u EU investicije su pale više od 20 posto, a 120 milijuna ljudi je na pragu siromaštva.

Vlada nije u stanju razumjeti vlastitu zemlju i pronaći rješenje, pa bi bilo vrijeme da to prepusti nekome tko može, poručio je Ribić.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević podržava preporuke EK o nužnosti smanjenja proračunskog deficita i njegova svođenja u tražene okvire, jer će u suprotnom ‘svijet rada u Hrvatskoj stvarati gubitke, a onda se nikome ne piše dobro’. Treba stvoriti uvjete za poduzetničke aktivnosti smanjenjem poreznih nameta, ističe on.

No, protivi se preporuci o produženju radnog vijeka jer je u Hrvatskoj konstantno visoka stopa nezaposlenosti, a više radnih mjesta se zatvara nego otvara. Osim toga, upravo se razmatra mogućnost skraćenja radnog tjedna za čak dva dana, podsjeća Matijašević.

Također se protivi zahtjevu za reformom tržišta rada tvrdeći da se ono može reformirati tek kad bude posla. Nema stranih investicija, lani ih je bilo pet i pol puta manje nego 2009., a hrvatski proizvodi su opterećeni visokim nametima, napominje Matijašević.

Stoga on tvrdi da se tržište rada ne može reformirati izmjenama Zakona o radu, već tako da se utječe na konkurentnost proizvoda.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), povodom objave preporuka Europske komisije Republici Hrvatskoj, danas ističe da se mjere smanjivanja proračunskog deficita ne smiju provoditi linearno, već je nužno voditi računa o njihovom utjecaju na pojedine skupine stanovništva, kao i na sam ekonomski oporavak.

S obzirom na preporuku EK o potrebi 'preispitivanja sustava određivanja plaća', SSSH u priopćenju naglašava da se neto plaće u RH u posljednjih pet kriznih godina nisu realno povećavale, te da su time radnici podnijeli najveći teret krize. Stoga bi svako daljnje smanjivanje neto plaća bilo ekonomski neopravdano i kontraproduktivno, drže u SSSH.

SSSH se ne slaže s povišenjem dobi za umirovljenje na 67 godina, pa tako ni sa skraćivanjem prijelaznog razdoblja, budući da to u Hrvatskoj još uvijek nije opravdano demografskim kretanjima. Zanemaruje se preporuka same Europske komisije da je pri produženju radnog vijeka nužno voditi računa o prethodnom stvaranju mogućnosti za starije radnike da zaista i ostanu na tržištu rada, jer će u suprotnome očekivani učinci na mirovinski sustav i javne financije izostati, smatraju u SSSH.

Buduće promjene radnog zakonodavstva moraju se donositi isključivo u suglasnosti sa socijalnim partnerima, a imajući u vidu činjenicu da je hrvatsko tržište rada u ovom trenutku već jednako fleksibilno poput npr. njemačkog. Stoga svaka daljnja reforma tržišta rada ne može biti vođena samo ideološkom tvrdnjom o potrebi daljnje fleksibilizacije, već mora biti temeljena na konkretnim podacima i analizama o tome koji instituti, i iz kojih razloga, predstavljaju objektivni problem za gospodarstvo.

Umjesto toga, Vlada se treba ponajprije posvetiti ukidanju svih administrativnih prepreka koje koče poboljšanje investicijske klime, kao i poboljšanju kvalitete i učinkovitosti javne uprave i pravosuđa. Također, uključujući očuvanje neovisnosti sudstva od politike, budući da se radi o reformama koje će imati daleko veći i izravniji učinak na pokretanje ekonomije i fiskalnu konsolidaciju od reforme tržišta rada, stoji u priopćenju SSSH.