Prema izvješću organizacije za ljudska prava Amnesty International (AI), objavljenom prošlog tjedna, broj izvršenih pogubljenja u svijetu u 2018. najniži je u deset godina. Međutim, pravi broj izvršenja smrtnih kazni u Kini nije poznat jer su 'podaci čuvani kao državna tajna'.

Kina je, prema izvješću AI-ja, jedna od zemalja u kojoj se izvrši najviše pogubljenja u svijetu - vjeruje se da su ondje svake godine na smrt osuđene tisuće ljudi. Osim toga, Kina je jedna od deset zemalja u kojima je AI od 1990. godine dokumentirao egzekucije maloljetnika.

Prema posljednjem World Reportu, godišnjem izvještaju organizacije Human Rights Watch (HRW), najveći izvor zabrinutosti predstavlja upravo Kina. Wenzel Michalski, direktor HRW-a za Njemačku, ustvrdio je za Deutsche Welle da za vladu u Pekingu ne može reći 'ništa pozitivno'.

'Na djelu je potpuno gušenje slobode govora i civilnog društva u zemlji, koje je, ruku na srce, postojalo samo sporadično. Postoji i državni sistem totalnog nadzora s tehnologijom za prepoznavanje lica, a pri tome se kineski predsjednik Xi Jinping sve više pretvara u diktatora', kaže Michalski i rezimira: 'Kao da to nije dovoljno, i sama kineska vlada pokušava prenijeti svoj 'model politike kršenja ljudskih prava' u svijet preko inicijative 'Jedan pojas, jedan put'.

Europski parlament u četvrtak je pak usvojio rezoluciju kojom traži zatvaranje kampova za 'politički preodgoj' u Kini i prestanak prakse masovnog proizvoljnog pritvaranja etničkih i vjerskih manjina. Parlamentarci su zabrinuti zbog sve represivnijeg režima s kojim se u Kini suočavaju brojne vjerske i etničke manjine, a stanje se 'ubrzano pogoršava'.

Pozvali su vladu u Pekingu da 'odmah prekine praksu proizvoljnih pritvaranja pripadnika ujgurske i kazaške manjine te Tibetanaca bez ikakve optužnice, suđenja ili osude za kazneno djelo, da zatvori sve kampove i pritvorske jedinice te smjesta i bezuvjetno pusti na slobodu pritvorene osobe'.

Prema podacima UN-a, do milijun pripadnika Ujgura, muslimanske manjine u pokrajini Xinjiang na krajnjem zapadu Kine, zatvoreno je u kampovima za 'politički preodgoj'. Navodi se također da Kina provodi kampanju protiv kršćana, da se uznemiravaju i pritvaraju kršćanski pastori i svećenici te da se prisilno ruše crkve, što Europski parlament osuđuje i traži zaustavljanje takve prakse, izvijestila je Hina.

Zahtjevi iz navedene rezolucije, međutim, ostaju u sjeni ofenzive kineskog kapitala. Iako svjetske organizacije za zaštitu ljudskih prava kontinuirano upozoravaju na brutalna kršenja ljudskih prava u Kini, službeni Peking u bilateralnim odnosima tupi oštricu svojih zapadnih partnera i kupuje bezuvjetnu podršku na jugoistoku Europe.

Nedugo nakon što su kineski investitori preuzeli luku Pirej, Grčka je u Ujedinjenim narodima blokirala europsku kritiku stanja ljudskih prava u Kini. Slično je nekoliko puta činila i Mađarska, koja prima velike investicije iz Kine.

Kritike zbog kršenja ljudskih prava u Kini iz političkih salona slile su se na ulice europskih metropola, na kojima prosvjednici s transparentima redovito dočekuju kineske državnike za vrijeme službenih posjeta starim demokracijama.

Političke packe još uvijek se dijele, ali one su sada u drugom planu. Tako je povodom posljednje kineske ofenzive Europskom unijom predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk uglavnom govorio o trgovinskim pravilima i investicijama, iako se na kraju dotaknuo i ljudskih prava.

'Možda sam staromodan, ali i dalje mislim da su ljudska prava jednako važna koliko i trgovina', poručio je Tusk, dodajući da je kineskoj delegaciji, predvođenoj premijerom Li Keqiangom, 'iskazao ozbiljnu zabrinutost EU-a povodom ljudskih prava te ukazao na neke pojedinačne slučajeve'. Riječi u priopćenju pažljivo su odabrane kako se nitko od visokih gostiju ne bi našao uvrijeđenim ili prozvanim.

Nije poznato je li Tusk upozorio kineskog premijera na slučaj istaknutog odvjetnika za ljudska prava Wang Quanzhanga, koji je u siječnju osuđen na četiri i pol godine zatvora zbog 'potkopavanja državne vlasti'. Odvjetnik koji je zastupao političke aktiviste, žrtve zapljena zemljišta i članove zabranjenog duhovnog pokreta Falung Gonga uhićen je s više od 200 odvjetnika za ljudska prava i aktivista u širokoj operaciji koja je počela u srpnju 2015.

Zatvaranje branitelja za ljudska prava u Kini dio je gušenja aktivizma i slobodnog govora pod predsjednikom Xi Jinpingom, a Wang je bio posljednji u skupini kojemu se sudilo. Više od tri godine, koliko je u zatvoru, njegovi najbliži nisu znali ni je li živ. Njegova supruga Li Wenzu držana je u kućnom pritvoru i u više navrata vlasti su je spriječile da prosvjeduje protiv njegova zatvaranja.

U zatočeništvu je, prije dvije godine, umro kineski nobelovac Liu Xiaobo, osuđen na 11 godina zatvora zbog 'poticanja na subverziju državnih vlasti' nakon što je kao suautor sudjelovao u izradi Povelje 08. Tim dokumentom, što ga je 2008. potpisalo 300 intelektualaca, poziva se na demokratsku i pravnu državu u Kini.

Liu, jedan od istaknutih sudionika i vođa prosvjeda na trgu Tiananmen 1989. godine, prebačen je iz zatvora u bolnicu nakon što mu je dijagnosticiran rak jetre u terminalnoj fazi.

Nobelovu nagradu za mir dobio je 2010. za 'dugu nenasilnu borbu za temeljna ljudska prava u Kini', kako je tada obrazložio norveški Odbor za dodjelu Nobelove nagrade. Dolazak na dodjelu nagrade onemogućen mu je.

O nekritičkom odnosu prema Pekingu, uoči skupa 16+1 u Dubrovniku, oglasila se i hrvatska europarlamentarka Željana Zovko (HDZ), objasnivši da Kina 'ubrzano djeluje, ne postavlja nikakve uvjete za davanje novca i dobiva naklonost onih država koje su davno izgubile strpljenje s ponekad birokratiziranim aparatom koji nije imao nikakvog sluha za to da živimo u jednoj 'džungli' u kojoj dobiva onaj koji prvi dođe'.

Govoreći o ljudskim pravima, upozorila je da se njima u zadnje vrijeme 'itekako lako trguje, a sve zbog utrke da se ljudima isporuče rezultati', odnosno da se 'zbog trgovine nekad ne želi izazvati nelagoda kod partnera koji krši ljudska prava'.