Kineska ekonomija ugodno je iznenadila u prvom tromjesečju ostvarivši rast nešto viši od očekivanja. Prema objavljenim brojkama, najveće je azijsko gospodarstvo u prva tri mjeseca raslo po stopi od 6,4 posto, što je nešto bolje od očekivanih 6,3 posto. Glavne razloge za dobre brojke treba tražiti u skoku industrijske proizvodnje i oporavku domaće potražnje.

Kineska privreda lani je zabilježila najnižu godišnju stopu rasta još od 1990. godine, od 6,6 posto, i na tragu padajućeg trenda koji traje već nekoliko godina za ovu se godinu očekuje dodatno usporavanje. Optimistični rezultati iz prvog kvartala još uvijek ne daju čvrstu osnovicu za promjenu očekivanja iako su dobrodošla vijest. Analitičari koje je anketirao Reuters očekuju da će kineski rast usporiti na 6,2 posto ove godine, dok tamošnja vlast planira rast između šest i 6,5 posto.

Među razlozima za kinesko usporavanje proteklih godina nalazi se strateški zaokret iz ekonomije koja raste najviše temeljem izvoza u onu kojoj glavni poticaj dolazi s domaćeg tržišta. Sve bogatija srednja klasa u Kini trebala bi donijeti poticaj tamošnjoj privredi, no do te promjene ne dolazi u kratkom roku.

U međuvremenu na ekonomiju utječe i neizvjesnost oko budućnosti kineske vanjske trgovine, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama, nakon uvođenja niza carina koje je inicirao američki predsjednik Donald Trump, zbog čega je Kina uzvratila protumjerama. Kineski i američki predstavnici već mjesecima pokušavaju pregovore o budućoj trgovini pomaknuti s mrtve točke, no zasad nema informacija o bitnijim pomacima.

Dobra vijest za kinesku ekonomiju u prvom tromjesečju je i rast investicija, što bi mogla biti posljedica fiskalnih poticaja na koje se odlučila kineska vlada. Lokalnim vlastima je centralna vlast u Pekingu dozvolila izdavanje obveznica u protuvrijednosti višoj od 320 milijardi američkih dolara za financiranje infrastrukturnih projekata ove godine, što je za gotovo 60 posto više novca nego lani. Na optimistične brojke reagirale su i burze dionica, na kojima su porasle cijene te vrijednosti indeksa.

Dio analitičara ne prognozira neki snažniji oporavak kineskog ekonomskog rasta, kao što je to bilo u prethodnim sličnim slučajevima. Državni poticaji su ovog puta općenito nešto suzdržaniji, a na očekivanja utječe i dalje visoka korporativna zaduženost u Kini. Dijelu poticajnih mjera će trebati i nešto više vremena da daju efekte, a ostaje i vidjeti kojom će se brzinom oporavljati dobit kineskih kompanija i hoće li one moći malo smanjiti dugove koje vuku iz proteklih godina snažnog širenja poslovanja.

Među faktorima koji su doprinijeli rastu u prvom tromjesečju bila je industrijska proizvodnja koja je u ožujku skočila za čak 8,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U kineskom državnom zavodu za statistiku objasnili su da je porasla proizvodnja građevinskih materijala poput čelika i cementa, ali i proizvodnja strojeva. Kina je iskusila i nešto veći skok izvoza u ožujku, no analitičari upozoravaju da bi taj rast mogao biti posljedica sezonalnosti jer se zbog praznika u veljači dio proizvodnje preselio u ožujak.

Ohrabrujuće povjerenje kineskih potrošača vidjelo se u porastu maloprodaje u ožujku, u kojem je promet stvarala prodaja kućanskih aparata, namještaja i građevinskog materijala, što sugerira i oporavak na tržištu rezidencijalnih nekretnina. No optimizam je ipak ograničen s obzirom na situaciju na nekim drugim tržištima, poput prodaje automobila koja je u padu.

Ovisno o tome gleda li se Europsku uniju kao jedinstveno tržište, Kina je ili druga ili treća ekonomija svijeta s lanjskim BDP-om koji premašuje 13,4 bilijuna američkih dolara, odnosno predstavlja više od 15 posto svjetske ekonomije. U protekla tri desetljeća prošla je impresivan put tijekom kojeg je postala jedna od najvećih ekonomskih sila svijeta i danas o situaciji u kineskom gospodarstvu ovisi i bilo svjetske ekonomije.

Kineska politička vrhuška proteklih nekoliko tjedana bila je u svojevrsnoj ekonomsko-promotivnoj ofanzivi u Europi. Prvo je predsjednik Xi Jinping s talijanskim vlastima potpisao memorandum o pristupanju Italije inicijativi Jedan pojas, jedan put, kojom Kina želi na svojevrstan način obnoviti legendarni Put svile. Nakon toga je u posjetu Francuskoj Xi s Airbusom potpisao narudžbu 300 novih aviona, vrijednih nekoliko desetaka milijardi eura.

Kineski premijer Li Keqiang je pak prošlog tjedna posjetio Bruxelles te su Kina i EU održali sastanak na vrhu, da bi nakon toga stigao u posjet Hrvatskoj jer je u Dubrovniku održan poslovni forum kojem je prisustvovalo više od tisuću delegata iz šesnaest srednje i istočnoeuropskih država te Kine.

Dobre vijesti o ekonomskom trendu u Kini možda bi mogle obradovati i neke domaće poduzetnike. Kina se nalazi među naših dvadesetak najvažnijih izvoznih tržišta i tamošnji solidan gospodarski rast znači i da ne bi trebalo doći do oštrijeg pada potražnje. Hrvatski izvoz u Kinu raste konstantno od 2014. godine, kad smo, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvezli robe u vrijednosti od 50,9 milijuna eura. Prije dvije godine ta je brojka premašila granicu od sto milijuna eura, da bi lani dosegnula 133,4 milijuna, što Kinu, među preostalim našim vanjskotrgovinskim partnerima, stavlja na razinu Sjeverne Makedonije (128,1 milijun eura).