Otapanje je ove godine bilo toliko ekstremno da je stijena, zatrpana tisuću godina, ponovno izronila na jednom mjestu, dok su pronađena tijela pa čak i olupina aviona nestalog na jednom dijelu Alpa prije nekoliko desetljeća. Drugi mali ledenjaci gotovo su nestali.

"Znali smo da će do ove situacije doći s klimatskim scenarijima, barem negdje u budućnosti", rekao je za Reuters Matthias Huss, voditelj Švicarske mreže za praćenje ledenjaka (GLAMOS). "I shvaćajući da je budućnost već ovdje, upravo sada, ovo je možda bilo najviše iznenađujuće ili najšokantnije iskustvo ovog ljeta", naglasio je.

Više od polovice ledenjaka u Alpama nalazi se u Švicarskoj u kojoj temperature rastu otprilike dvostruko više od svjetskog prosjeka.

Znanstvenici na tom području, uključujući Hussa, bili su primorani obaviti hitne popravke na desecima lokacija na Alpama pošto je otapanje leda moglo pomaknuti njihove mjerne stupove i ugroziti njihove podatke.

Veliki gubici ove godine, koji su iznosili oko 3 kubična kilometra leda, bili su rezultat iznimno niske količine zimskog snijega u kombinaciji s toplinskim valovima.

Snježne padaline nadoknađuju led koji se otopi svakog ljeta i pomažu u zaštiti ledenjaka od daljnjeg otapanja reflektiranjem sunčeve svjetlosti natrag u atmosferu.

Ako emisije stakleničkih plinova nastave rasti, očekuje se da će alpski ledenjaci izgubiti više od 80 posto svoje sadašnje mase do 2100. godine. Mnogi će nestati bez obzira na mjere koje se sada poduzimaju za smanjenje emisija, zahvaljujući globalnom zatopljenju koje je uzrokovano prošlim emisijama, pokazuje izvješće UN-ovog Međuvladinog panela o klimatskim promjenama iz 2019. godine.