War Archive, ukrajinski digitalni registar materijala povezanih s ruskom invazijom, objavio je snimku vojnika Stanislava Bunjatova na kojoj se vidi kako projektil M712 Copperhead pogađa utvrdu u selu Hola Pristan, u okupiranom dijelu regije Herson. Na objavljenim snimkama vidi se da je ruska utvrda u napadu potpuno uništena.

Korištenje gotovo zaboravljenog američkog projektila odražava prilagodljivost ukrajinskih snaga u uključivanju starije tehnologije u obrambenu strategiju. Precizno streljivo kao što je Copperhead može zaobići napredne sustave elektroničkog ratovanja, a njih Rusija često koristi za ometanje GPS-om navođenog streljiva. Analitičari ističu da lasersko navođenje na primjeru Copperheada nudi održivu alternativu jer je manje osjetljivo na elektroničke smetnje i održava operativnu preciznost u izazovnim modernim borbenim okruženjima.

Copperhead, nazvan po otrovnici odgovornoj za najviše zmijskih ugriza u SAD-u, navođeni je projektil kalibra 155 milimetara te se lansira iz topa. Radi se o visokoeksplozivnoj granati, stabiliziranoj perajom i namijenjenoj za gađanje tzv. tvrdih ciljeva kao što su tenkovi, samohodne haubice ili drugi ciljevi visoke vrijednosti. Može se ispaljivati iz različitih topničkih sustava, kao što su M114, M109, M198, M777 i CAESAR. Projektil ima minimalni domet od tri i maksimalan domet od 16 kilometara.

S težinom od 62 kilograma i duljinom od 140 centimetara, Copperhead je duži i teži od tradicionalnog streljiva kalibra 155 milimetara. Valja reći i to da je sklop bojne glave ispunjen sa 6,6 kilograma visokoeksplozivnog heksotola, odnosno mješavine heksogena i TNT-a, a koji se mogu lijevati.

Dvjema putanjama do cilja

Da bi Copperhead funkcionirao, meta mora biti osvijetljena laserskim označivačem. Nakon što se detektira laserski signal, ugrađeni sustav za navođenje pokreće lopatice za upravljanje da bi doveo projektil do cilja. Logika ciljanja dizajnirana je kako bi osigurala da će optički sustav uvijek biti u stanju detektirati metu i da će jednom, kada je otkrivena, biti dovoljno vremena i brzine za manevriranje kako bi bila pogođena.

Treba reći i to da Copperhead mora biti ispod oblaka na kritičnim dijelovima svoje putanje, a potrebna je i dovoljna vidljivost kako bi se osiguralo da ima dovoljno vremena za manevriranje kada se cilj zahvati laserskim označivačem.

Osim toga, ima dva načina rada, balistički i klizni. Balistički način koristi se u slučaju da je strop oblaka visok, a vidljivost dobra. Kada je projektil udaljen 3000 metara od mete, lopatice za navođenje se izvlače, cilj se pronalazi, a zatim ugrađeni sustav za navođenje prilagođava lopatice za manevriranje.

Klizni način koristi se kada su oblaci niski, a vidljivost premala za upotrebu balističkog načina rada. Klizna putanja sastoji se od dvije faze - balističke i faze klizanja. Na unaprijed određenoj točki duž putanje, lopatice za navođenje se šire i dolazi do prijelaza iz balističkog u klizeći način rada. Logika ciljanja faze klizanja dizajnirana je da bi osigurala najveći mogući kut pada koji dopuštaju naoblaka i vidljivost.

Cilj se zahvaća kada je projektil dovoljno blizu da detektira lasersko osvjetljenje ili nakon što izađe iz oblaka. Kada Copperhead postigne putanju, provjerava se vrijeme do cilja i konačna brzina da bi se osiguralo dovoljno vrijeme za potrebno manevriranje. Važno je i to da projektil bude aerodinamički stabilan kako se ne bi zaustavio tijekom manevriranja.

Zapamtila ga i tzv. Islamska država

Copperhead je uveden u naoružanje američke vojske krajem 1970-ih godina, a posljednji put koristila ga je tijekom operacije Pustinjska oluja krajem 1990. i početkom 1991. godine. Američki topnici su tijekom te operacije ispalili 90 projektila koji su uništili ojačane iračke utvrde i radarske postaje. Jedan od tih visokopreciznih napada izazvao je predaju čitave iračke postrojbe.

Dio projektila Copperhead prodan je vojskama Egipta, Jordana, Tajvana, Australije i Libanona, a potonji ih je 2017. za vrijeme ofenzive Kalamun koristio u napadima na ciljeve tzv. Islamske države i sirijske paravojne skupine Tahrir al Šam. Riječ je o vojnoj operaciji koju su pokrenuli Hezbolah, regularna sirijska vojska i libanonske oružane snage na granici te zemlje sa Sirijom, premda je službeni Bejrut zanijekao bilo kakvu koordinaciju s Hezbolahom. U tim napadima uništeno je najmanje pet oklopljenih sustava, isto toliko zgrada i nekoliko formacija trupa.

Prije uništavanja ruske utvrde u Hersonu, Ukrajinci su dosad priznali korištenje Copperheada u napadu na komunikacijski toranj u ruskom Kursku u studenom prošle godine. Stručnjaci smatraju da oživljavanje ovakvih starijih tehnologija u ukrajinskom kontekstu naglašava intrigantan trend u suvremenom ratovanju - prenamjenu desetljećima starih sustava naoružanja da bi se odgovorilo na današnje trendove.

Dok streljivo poput Copperheada više nije prioritet u modernim arsenalima velikih sila, ono nedvojbeno ostaje učinkovito za precizne operacije, posebno za snage koje se suočavaju sa sofisticiranim elektroničkim protumjerama. Analitičari smatraju da povratak ovog starijeg oružja poziva na daljnje ispitivanje trenutnih vojnih strategija i potencijala za prilagodbu u sukobima visokog intenziteta, poput onog koji je u tijeku u Ukrajini.