Ustavom je propisano da odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija u inozemstvu donosi predsjednik Republike, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade, na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Sjednica Odbora još nije sazvana, no buru je podigla već i najava članovima Odbora da bi o novim veleposlanicima trebali očitovati prije nego izabrani predsjednik Zoran Milanović preuzme dužnost.

Od 12 članova Odbora, petero ih je iz HDZ-a (predsjednik Miro Kovač, članovi Ivan Ćelić, Božo Ljubić, Davor Ivo Stier i Miroslav Tuđman), troje su SDP-ovci (potpredsjednik Joško Klisović, Domagoj Hajduković i Romana Jerković), a tu su još i Vesna Pusić (GLAS), Božo Petrov (Most), Milorad Pupovac (SDSS) i nezavisni Tomislav Saucha. Sedmero ih je dovoljno da osiguraju potreban kvorum i 'amenuju' nove veleposlanike, što znači da bi vladajući uz pomoć, recimo, Sauche i Pupovca mogli ostvariti svoj naum.

Ministar Gordan Grlić Radman, donedavni veleposlanik u Njemačkoj, tvrdi da je riječ o redovnoj proceduri za dva veleposlanička mjesta. U Berlinu bi trebalo amenovati već postavljenog izvanrednog veleposlanika Gordana Bakotu, dok bi u Beograd trebao otići Hidajet Biščević.

Bivša šefica diplomacije Vesna Pusić kaže za tportal da osobno nema ništa protiv niti jednog od navedena dva diplomata. Smatra, međutim, da je inzistiranje vladajućih da veleposlanike imenuju mimo izabranog predsjednika 'glupo i nepotrebno, ako ne namjeravaju progurati neke potpuno neočekivane ljude'.

'Ako su to ljudi iz ministarstva, ne vidim zašto bi tu bilo poteškoća. Mogu postojati samo dva razloga: ili pokušavaju progurati ljude izvan ministarstva koji su potpuno nekvalificirani, ili pokazuju da mogu provesti svoju volju mimo zdravog razuma', rezonira Vesna Pusić. Osobno, smatra da su oni apsolutno u redu kandidati, ali kaže da bi trebalo pričekati da izabrani predsjednik preuzme funkciju.

Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik u Njemačkoj, Gordan Bakota, još je u utorak, dva dana nakon predsjedničkih izbora, na ceremoniji u Berlinu predao vjerodajnice njemačkom predsjedniku Frank-Walteru Steinmeieru. Bakota je ranije bio veleposlanik u Turskoj, Austriji i Srbiji, kao i pomoćnik ministra za političke poslove.

'Ceremonija primopredaje vjerodajnica održana je u predsjedničkoj palači Bellevue uz visoke vojne počasti. U srdačnom razgovoru nakon ceremonije savezni predsjednik Steinmeier i veleposlanik Bakota osvrnuli su se na aktualnosti na području hrvatsko-njemačkih bilateralnih odnosa, prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU te situaciju na području jugoistočne Europe. Veleposlanik Bakota izrazio je zadovoljstvo da će imati priliku raditi na daljnjem jačanju partnerske suradnje dviju zemalja, čemu u prilog svakako ide i pojačana bilateralna suradnja u kontekstu hrvatskog i njemačkog konsekutivnog predsjedanja Vijećem EU', izvijestilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Hidajet Biščević bivši je novinar i glavni urednik Vjesnika, također iskusni diplomat, a za veleposlanika u Beogradu predložio ga je, prema pisanju Večernjeg lista, premijer Plenković. Bio je načelnik Odjela za azijske i arapske zemlje u MVEP-u, veleposlanik u Turskoj, pomoćnik ministra vanjskih poslova, na mandatu veleposlanika u Ruskoj Federaciji, a 2003. imenovan je državnim tajnikom. Bio je i EU-ov veleposlanik Tadžikistanu.

Član Odbora za vanjske poslove i potpredsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković kaže da je odobravanje veleposlanika u Odboru za vanjske poslove u ovom trenutku 'legalno', no pitanje je je li i legitimno. Ništa se u Beogradu i Berlinu neće promijeniti u mjesec dana, kaže Hajduković, i dodaje da u ovom slučaju nije riječ o mjesecima, nego o tjednima.

'Oba veleposlanstva su izrazito bitna, Berlin zbog važnosti Njemačke za Hrvatsku, ali i činjenice da Njemačka preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije nakon Hrvatske, i naravno Beograd zbog odnosa u regiji. Po meni, korektno bi bilo, ako već ne žele pričekati, pitati izabranog predsjednika što misli o imenovanjima', napominje Hajduković.