Iako su bivšu Jugoslaviju Slovenija i Hrvatska napustile kao čvrste saveznice, nije prošlo dugo do prvih svađa o granici. Prijepori oko Piranskog zaljeva počeli su već godinu dana nakon što su se Hrvatska i Slovenija međusobno priznale krajem lipnja 1991. godine. Naime, već 1992. Slovenija je željela preuzeti četiri zaseoka uz rijeku pograničnu Dragonju, a godinu dana kasnije službena Ljubljana donosi Memorandum u kojem traži cjelovitost Piranskog zaljeva. Odonda je sve krenulo nagore
Dok je Slovenija željela za sebe dobije Piranski zaljev i granicu uz obalu Savudrije, Hrvatska je ustrajavala na kopnenoj granici uz kanal Sv. Odorika, čime se povlači središnja crta u Piranskom zaljevu. Upravo je to temelj spornih posljednjih šest kilometara kopnene granice, koja visi na krajnjem južnom pograničnom području uz ušće Dragonje.
Nakon pet godina zatišja, uz poneku sitnu provokaciju, 1998. dovršeni su hrvatsko-slovenski pregovori o kopnenoj granici. No pregovori su isključivali nedefinirani pogranični prostor na potezu od šest kilometara u slivu rijeke Dragonje. Sljedeću, 1999. godinu obilježili su učestali pogranični incidenti u kojima su, prema tvrdnjama slovenske strane sudjelovala hrvatska policijska plovila za nadzor granica koja su pak upozoravala slovenske ribare zbog neovlaštenog ulaska u hrvatske teritorijalne vode.
Tadašnji slovenski ministar vanjskih poslova Boris Frlec u više je navrata te godine ponovio stajalište službene Ljubljane kako je Piranski zaljev do osamostaljivanja Hrvatske i Slovenije bio pod slovenskom jurisdikcijom, budući da u bivšoj državi granica na tom području nije postojala.
Potom je 2001. uslijedio sporazum Ivice Račana i Janeza Drnovšeka. Taj je sporazum parafiran, ali nije potpisan, a tadašnji slovenski premijer odbio je i samu zamisao o izlasku pred međunarodnu arbitražu, čime se deset godina pregovaranja vratilo na početak. Hrvatska strana iduće godine odustaje od sporazuma, sve do 2007., kada tadašnji premijeri Ivo Sanader i Janez Janša dogovaraju sudsko rješenje spora.
Dvije godine kasnije, premijerka Jadranka Kosor sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom sklapa sporazum o arbitraži čiji se pravorijek trebao očekivati u prosincu ove godine. Prisjećajući se tog susreta, nekoliko godina kasnije, Borut Pahor otkrio je kako su tekli pregovori. 'Sjeli smo za stol. Pogledao sam je ravno oči i rekao: Vjeruješ li mi?' a ona je odgovorila: 'Ako to zaslužiš...', rekao je Pahor.
Kada se napeto iščekivala presuda arbitraže, otkriveno je da je slovenski član Arbitražnog suda Jernej Sekolec neprimjereno razgovarao sa slovenskom zastupnicom u procesu Simonom Drenik, što je praktički dovelo do rušenja kredibiliteta suda i propast arbitražnog postupka.
Kako će se borba za kopno i more nastaviti, vidjet ćemo uskoro, jer je Vlada zatražila sjednicu na kojoj bi se mogao poništiti sporazum o arbitraži.
