Nikola Baketa mladi je politolog kojem su u znanstvenom fokusu građanski odgoj i političko obrazovanje mladih, a na medijske stupce dospio je tijekom velikog prošlogodišnjeg skupa potpori originalnom obliku reforme školstva.

Baketa je bio jedna od isturenih figura inicijative 'Hrvatska može bolje', organizatora velikog prosvjeda na kojem se na središnjem zagrebačkom trgu sredinom prošle godine okupilo oko 40 tisuća ljudi tražeći smjenu tadašnjeg ministra obrazovanja Predraga Šustara zbog stopiranja kurikularne reforme.

Baketa je za tportal pisao 2012. uoči Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 2012., s obzirom na to da je iz tog grada protjeran kao četverogodišnjak.

'Naime, 13 godina prošlo je otkako sam se s obitelji iz Kumrovca vratio u Vukovar. Tih godina je grad izgledao kao stovarište građevinskog materijala na kojem su nicale nove kuće, ljudi obijali stanove u ruševnim zgradama kako bi pronašli krov nad glavom, a mi igrali nogomet u dnevnim sobama srušenih kuća. Divnu inspiraciju koju je pružao okoliš nadopunjavao je društveni faktor – vršnjaci, učitelji, ljudi na ulici, mediji – svi oni su imali svoje ZATO zbog kojeg bih trebao nekog mrziti, izbjegavati ili prekrižiti zauvijek. Zar je u takvoj situaciji puno toga više bilo potrebno 13-godišnjaku da postane nacionalno opterećen i počne brojati krvna zrnca, a ona prekomjerna poželi proliti po onim ruševinama?! Na trenutak sam i sâm postao takav. Međutim, zahvaljujući roditeljima, a zatim i ljudima i prijateljima koje sam upoznao kroz rad u nevladinim organizacijama, ubrzo sam se izvukao iz toga', pisao je Baketa prije pet godina.

Leksikograf koji Bošnjake naziva 'balijama'

Sa 110 glasova, dva manje od Bakete, u Programsko vijeće HRT-a izabran je i leksikograf Vlaho Bogišić. On je bio ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, a i član Upravnog vijeća Hine te nestranački član saborskog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Novinske je stupce punio 2011., kada je u jednom svom tekstu Bošnjake nazvao 'balijama', što su osudili mnogi istaknuti intelektualci i umjetnici.
Zanimljivo je i to da je Bogišić bio potpredsjednik Matice hrvatske, a 2010. je smijenjen jer je javno kritizirao rad te institucije. Taj je postupak amenovao tadašnji i sadašnji glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić koji će s Bogišićem sjediti u Programskom vijeću HRT-a.

Lukić prozivao Pupovca, Budimira Lončara prozvao za ubojstvo

Lukić je od ove petorke dobio najmanje glasova zastupnika, njih 83. Ovaj diplomirani povjesničar i etnolog aktivan je u stranačkom životu. Do sredine 90-ih bio je član HSLS-a, da bi se potom učlanio u HDZ te je član njegova Odbora za kulturu. Sudjelovao je i u osnivanju 'neideološkog' pandana Hrvatskom novinarskom društvu – Hrvatski novinari i publicisti (HNiP). Na čelu HNiP-a bio je Siniša Kovačić, novinar koji je nakon što je HDZ u suradnji s Mostom došao na vlast postao ravnateljem HRT-a.

Glavni tajnik Matice hrvatske postao je još 2002. godine. Uredio je zbornik radova o komunističkim zločinima, a zalaže se za provođenje lustracije. Javno je kazao da ima dokaz da je danas u dijelu javnosti cijenjeni jugoslavenski diplomat Budimir Lončar 1945. osobno naredio smrtnu kaznu za jednog zarobljenika.

Uputio je i javno pismo Miloradu Pupovcu nakon što se ovaj zalagao za povlačenje hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije.

Povjesničar s bogatom obavještajnom karijerom

U Programsko vijeće na Prisavlju ulazi i Lukićev kolega, povjesničar Ivica Lučić. On trenutno radi u Hrvatskom institutu za povijest, no njegova biografija je sve samo ne biografija prosječnog doktora povijesti. Naime, iako je diplomirao na Pravnom fakultetu u Mostaru, Lučiću su u fokusu bile povijest i tajne službe. Tako je magistrirao i doktorirao na temu sigurnosno-obavještajnog sustava u BiH.

Kao mladi pravnik 1991. postao je načelnik Centra službi sigurnosti u Mostaru Ministarstva unutarnjih poslova BiH, a godinu kasnije prešao je u vojsku te dobio zadatak utemeljiti Sigurnosno-informativnu službu (SIS) Hrvatskog vijeća obrane. Ima čin general bojnika HVO-a, a nakon rata bio je aktivan u političkom životu u BiH kao član tamošnjeg HDZ-a, član parlamenta te savjetnik za unutarnju politiku u Predsjedništvu BiH.

Od kraja 90-ih djeluje u Hrvatskoj. Bio je pomoćnik ravnatelja Hrvatske izvještajne službe (HIS) te je radio kao predavač na Obavještajnoj akademiji Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS).

Šef Crvenog križa s iznimnim sluhom za političke mijene

Robert Markt će u Programskom vijeću HRT-a sudjelovati kao izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa. O njegovoj karijeri i sposobnosti da pliva na površini bez obzira na to koja je garnitura na vlasti tportal je već pisao. Za vrijeme vlade Ivice Račana i tijekom obje vlade Ive Sanadera Markt je bio stručni savjetnik u Upravi za poticanje ulaganja i izvoz pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.

Godine 2008. odlazi u hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu, i to kao gospodarski savjetnik. Za vrijeme vlade Jadranke Kosor postaje državnim tajnikom u Ministarstvu gospodarstva kao predstavnik koalicijskog partnera HSLS-a, a 2011. njegov šef u Ministarstvu gospodarstva Đuro Popijač predlaže ga za glavnog državnog inspektora s argumentom da je Markt nestranački kadar. Imenovan je u lipnju, a dva dana kasnije učlanio se u HDZ.

Nakon što je Kukuriku koalicija došla na vlast Markt je izgubio funkciju, no 2013. ponovno postaje savjetnik u Ministarstvu gospodarstva. Šest puta bio je državni prvak u automobilizmu, a krajem 90-ih, prije nego što je počeo graditi karijeru u državnim institucijama, bavio se i modnim biznisom. Tako je od 1997. do 1999. bio suvlasnik i direktor tvrtke koja je vodila zastupništvo za Hrvatsku francuske dizajnerske tvrtke Guy Laroche.