Kamo sa smećem nakon što se zatvori smetlište Jakuševec - Prudinec? Ako pitate građane Zagreba, može svugdje, samo da nije blizu njihova dvorišta. Nakon prošlotjedne blokade smetlišta postalo je jasno da je problem smrada postao i poligon za skupljanje predizbornih bodova.

Ono što je činjenica jest to da moguća gradnja spalionice smeća nije gradnja Arene ili šoping-centra koja podiže vrijednost nekretnina i oplemenjuje život u kvartu i sasvim je logično da je nitko ne želi.

Svjesni toga, vlastodršci su odluku o njoj desetljećima prolongirali, jer zbog takvih stvari se gube izbori, pa je smeće bilo najlakše odlagati na Jakuševcu.

No problem će se morati riješiti i Jakuševac zatvoriti do kraja 2018. godine. Gradska skupština na jučerašnjoj sjednici zatražila je od gradonačelnika Milana Bandića da ubrza postupak donošenja Prostornog plana (PP) Grada Zagreba, što je prvi preduvjet za pronalazak alternativnog rješenja. Javna rasprava o izmjenama PP-a zaključena je 6. kolovoza i u skoroj budućnosti materijali bi iz Grada sa svim primjedbama trebali biti upućeni Skupštini na odlučivanje.

Prema predloženim izmjenama PP-a, kako ih vidi Gradska uprava, sedam je lokacija na kojima bi se u budućnosti rješavalo pitanje različitih tipova otpada, a među njima se nalazi i spalionica.

Valja napomenuti da je riječ o mogućim, a ne konačnim rješenjima.

Sedam mogućih lokacija

Pogon za termičku obradu smeća, odnosno spalionica bio bi smješten uz pročistač otpadnih voda u Resniku. Razloge za ovu lokaciju treba tražiti prije svega u činjenici da pročistač godišnje proizvede, prema riječima direktora ZOV-a Ante Pavića, oko 80 tisuća tona mulja koji se trenutno skladišti na lokaciji pored pročistača i procjenjuje se da ga ima oko 270 tisuća tona.

Uz komunalni otpad u spalionici bi se spaljivao i mulj, a najave otprije nekoliko godina spominjale su da bi kapacitet spalionice bio oko 400 tisuća tona. Model financiranja kao ni cijena, premda se okvirno spominjalo oko 160 milijuna eura, nije poznat, ali je poznato da bi se dio novca tražio iz fondova EU-a.

Lokacija bivše cementare u Podsusedu istražuje se kao mjesto za reciklažu i odlaganje zemljanog iskopa i neopasnog građevinskog otpada. Tim otpadom bi se saniralo klizište Kostanjek.

Zemljani i neopasni građevinski otpad mogao bi se odlagati i na lokaciji Ostrovci-Resnik koja se nalazi sjeverno od pročistača i moguće lokacije spalionice.

Kao četvrta lokacija u izmjenama PP-a za potrebe uspostave cjelovitog sustava za gospodarenje otpadom Grada Zagreba spominje se nastavak biološke obrade biorazgradivog otpada u kompostani na lokaciji u Markuševcu, dok je lokacija glinokopa Novačica u Sesvetama zamišljena kao mjesto za gospodarenje inertnim otpadom u cilju sanacije glinokopa.

Na Jankomiru u pogonu tvrtke CIOS u vlasništvu Petra Pripuza Gradska uprava predvidjela je centar za reciklažu metalnog otpada, a u Dumovečkom Lugu iza Sesveta smjestio bi se Centar za gospodarenje otpadom sa svim sadržajima potrebnim za prikupljanje i obradu svih vrsta otpada, osim radioaktivnog.

To uključuje odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada, sortiranje, reciklažu, biološke, mehaničko-biološke, fizikalno-kemijske i termičke postupke obrade. Ta lokacija se predlaže i za izgradnju kazeta za odlaganje ostataka nakon termičke obrade otpada, kao i drugog inertnog otpada koji nije moguće reciklirati ili tretirati na neki drugi način.

Dumovečki Lug se i prije desetak godina spominjao kao lokacija za to, ali tada nije prošao.

U kakvom će obliku izmjene PP-a na koncu biti predložene, trebalo bi biti poznato uskoro. Nakon toga bi trebao biti donesen i Plan gospodarenja otpadom pa bi se potom moglo krenuti, ukoliko bude donesena takva odluka, u potrebnu proceduru oko gradnje spalionice. Novac za nju bi se tražio i iz fondova EU-a, a optimisti i njeni zagovaratelji smatraju da bi mogla, bude li političke volje i mudrosti, proraditi već na ljeto 2016. godine. Zlobnici bi rekli - još da nije zelenih i lokalnih izbora dogodine…