Poboljšanje vodne infrastrukture u Osijeku te sustav prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda u Poreču prva su dva projekta koje je Europska komisija već prvog dana članstva Hrvatske u Europskoj uniji odobrila za financiranje iz strukturnih fondova EU, dok je još sedam velikih projekata u postupku odobravanja ili u pripremi, rekao je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić na predstavljaju tih projekata
Projekt u Osijeku vrijedan je 72,5 milijuna eura, a u Poreču 67,2 milijuna, odnosno ukupno gotovo 140 milijuna eura, od čega će se iz strukturnih fondova EU osigurati oko 103 milijuna eura. Provedbeno tijelo u oba projekta su Hrvatske vode, a prema najavama generalnog direktora tog poduzeća Ivice Plišića, u njihovu će se realizaciju ući u kolovozu, kada će biti objavljeni prvi natječaji za javnu nabavu.
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina pritom je pozvao hrvatske tvrtke da se što bolje pripreme za te i buduće natječaje za EU projekte, jer će se na njih sada moći javljati i tvrtke iz ostalih zemalja članica EU, pa ako treba i da se udružuju kako ne bi jedni drugima bili nepotrebna konkurencija.
U pripremi su još četiri projekta iz resora Hrvatskih voda, i to projekti prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda u Vukovaru (vrijedan 48,2 milijuna eura), Čakovcu (37 milijuna eura), Županji (9,4 milijuna eura) i Vodicama (9,1 milijun eura).
Plišić je kazao kako su svi ti projekti, zajedno s još četiri koji su već u tijeku, dio obveza preuzetih u pretpristupnim pregovorima, a koje predviđaju da do 2021. godine kroz oko 3.000 takvih projekata 'teških' oko 1,35 milijarde eura u svim hrvatskim naseljima s više od 50 stanovnika gotovo svi stanovnici budu priključeni na vodoopskrbni sustav, a u protivnom su određeni penali za Hrvatsku.
Uz vodoopskrbne tu su još tri projekta za koje se odobrenje očekuje. Najvredniji među njima, istaknuo je Grčić, već je u postupku odobravanja od strane EK, a riječ je o 198 milijuna eura 'teškom' projektu izgradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcije željezničke pruge Dugo Selo - Križevci, za koji se očekuje da će biti financiran sa 168 milijuna eura iz EU fondova.
Na listi su i dva znanstvena projekta - 19 milijuna eura vrijedan projekt razvoja istraživačke infrastrukture na kampusu Sveučilišta u Rijeci te projekt izgradnje i opremanja inovacijskog centra za politiku ruralnog razvoja politehnike pri Veleučilištu Marka Marulića u Kninu, vrijedan 75 milijuna eura.
Svi ti tzv. veliki projekti, vredniji od 650 milijuna eura, istaknuo je Grčić, dovoljni su za iskorištavanje 450 milijuna eura dostupnih Hrvatskoj iz fondova EU samo u ovoj godini te još oko 200 milijuna eura preostalih iz IPA programa, a tu je i, kako je kazao, 'gomila' manjih regionalnih razvojnih projekata, za čiju je pripremu u državnom proračunu ove godine predviđeno 300 milijuna kuna za sve resore.
Grčić je kazao i da, kada se tome dodaju i planirane investicije u željeznicu i ostalu infrastrukturu, očekuje ogroman investicijski val, na čemu temelji svoj optimizam za novu konjukturu, jer kada je građevina zaposlena, ona sa sobom povlači i kooperante, proizvođače građevinskog materijala i srodne industrije.