Samo osječki Klinički bolnički centar godišnje bilježi od 700 tisuća do milijun kuna duga za troškove zdravstvene zaštite koje pacijenti ne mogu ili ne žele podmiriti. Pomnoži li se dug brojem hrvatskih kliničkih centara, odnosno općih bolnica, izvjesno je da je riječ o desecima milijuna kuna, za čije se podmirenje bolnice snalaze na razne načine, otkriva Glas Slavonije
'Revizija je utvrdila da bivša uprava nije išla na podmirenje dugova i morali smo ići u naplatu potraživanja. Donio sam odluku da se ne ide na ovrhe, već na dogovor, jer su većina pacijenata socijalni slučajevi, kod kojih ne bi pomogle ni ovrhe. To su ljudi bez imovine i generalno smatram da je to najveći problem u svim bolnicama. Imamo i dio dužnika iz inozemstva, kao i onih koji nisu imali dopunsko zdravstveno osiguranje u trenutku kad su trebali liječničku uslugu', objasnio je osječkom dnevnikuSaša Lamza, sanacijski upravitelj osječkog KBC-a, dodavši da je najviše dužnika bez osnovnog osiguranja, a dodatan je problem što su, primjerice, slučajevi dužnika iz 2008. godine već otišli u zastaru.
Osječki KBC stoga je naplatu potraživanja prepustio za to registriranoj tvrtki, a kad su u pitanju dugovi otprije pet-šest godina, priznaje Lamza, ni na taj način nisu mogli realizirati plaćanje duga.
'Ne možemo reći nekome tko nema osiguranje da ga nećemo operirati. Inače, među onima koji u trenutku liječenja nisu imali dopunsko osiguranje ima i poznatih osoba, a kad su u pitanju stranci, vjerujem da ćemo sad lakše naplatiti dugove, otkako smo članica Europske unije', zaključuje Lamza, naglašavajući kako se u osječkom KBC-u trude dužnicima omogućiti sve moguće načine plaćanja, najčešće obročne, i to na onoliko rata koliko ih dužnik može financijski podnijeti.
