Napominje se kako bi prema dostupnim navješćujućim pokazateljima gospodarske aktivnosti na početku 2014. moglo doći do stabilizacije gospodarskih kretanja, s obzirom na to da su u siječnju zaustavljena višemjesečna negativna kretanja poslovnog optimizma u industriji i građevinarstvu, a blago je porastao potrošački optimizam.

Analitičari središnje banke navode kako su gospodarsku aktivnost u listopadu i studenome lani obilježili smanjenje realnog prometa od trgovine na malo, kontrakcija uvoza i izvoza te snažno pogoršanje uvjeta na tržištu rada.

Pozitivnim promjenama u četvrtom tromjesečju izdvaja se jedino fizički obujam industrijske proizvodnje, koji se blago povećao.

Inflacija potrošačkih cijena ostala je vrlo niska, godišnja stopa inflacije u prosincu iznosila je 0,3 posto.

Kreditna aktivnost banaka bila je usmjerena prije svega na financiranje potreba države, a kreditiranje je ostalih domaćih sektora stagniralo. U takvim je uvjetima HNB nastavio voditi ekspanzivno orijentiranu monetarnu politiku uz održavanje stabilnog tečaja domaće valute prema euru.

Analitičari HNB-a upozoravaju kako se u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu broj zaposlenih smanjio čak za 2,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je najsnažniji tromjesečni pad broja zaposlenih od početka recesije.

Pritom se broj zaposlenih istodobno smanjivao u svim djelatnostima gospodarstva, a osobito snažan bio je pad u trgovini, građevinarstvu i pojedinim uslužnim djelatnostima. Broj zaposlenih također se znatno smanjio u djelatnostima javne uprave i obrane, međutim, pojašnjavaju, takva kretanja ne odražavaju otpuštanja nego pojačani odlazak zaposlenika u mirovinu.

Broj nezaposlenih, koji se tek blago povećavao tijekom prvih devet mjeseci, naglo je porastao u posljednjem tromjesečju, te je bio prosječno za 2,1 posto viši u usporedbi s prethodnim kvartalom.

Administrativna stopa nezaposlenosti u četvrtom tromjesečju iznosila je prosječno 20,9 posto prema 19,8 posto u trećem tromjesečju.

Kako se navodi, prema rezultatima ankete poslovnog optimizma negativna kretanja na tržištu rada mogla bi se postupno usporavati u idućim mjesecima.

Iz HNB-a napominju kako preliminarni podaci Ministarstva financija pokazuju zamor u provođenju fiskalne konsolidacije u 2013., nakon snažne fiskalne prilagodbe u 2012.

Tijekom prvih jedanaest mjeseci prihodi središnje države bili su za 2,1 posto manji u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok su rashodi, uključujući nabavu nefinancijske imovine, porasli za 5,5 posto.

Najveći doprinos padu prihoda dali su prihodi od poreza na dobit, PDV-a i socijalnih doprinosa. Porastu rashoda najviše su pridonijeli rashodi za socijalne naknade, zbog povećanja rashoda za mirovine i zdravstvo, te rashodi za kamate i pomoći povezane s članstvom u EU-u, dok su se u suprotnom smjeru kretali jedino rashodi za zaposlene i subvencije.

Ukupan fiskalni manjak središnje države iznosio je u razdoblju siječanj - studeni 2013. godine 18 milijardi kuna te se povećao za 8,1 milijardu kuna u odnosu na 2012. godinu.

Prema drugom rebalansu, iz studenoga 2013. očekivani ukupni fiskalni manjak središnje države za 2013. iznosi 20,9 milijardi kuna.

Dug opće države snažno je povećan u studenome prošle godine zbog izdanja 1,75 milijardi USD vrijedne obveznice na američkom tržištu kapitala, te je krajem promatranog razdoblja dosegnuo 215 milijardi kuna ili gotovo 65,0 posto ocijenjenog BDP-a za 2013. godinu.