Vlada u Luxembourgu, koju predvodi dosadašnji predsjedatelj vijeća ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker, izrazila je 'zabrinutost zbog izjava i deklaracija koje su se pojavljivale u javnosti od zaoštravanja krize na Cipru', stoji u priopćenju.

Konkretno odbacuju 'opće ocjene o veličini financijskog sektora u odnosu na BDP pojedinih zemalja i navodne rizike koje ona predstavlja za ekonomsku i financijsku održivost'.

Luksemburški financijski sektor 'važan je portal za eurozonu jer privlači ulaganja i time pridonosi općoj konkurentnosti svih zemalja članica', ističe se.

Junckerov nasljednik na mjestu predsjedatelja eurogrupe, nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem kazao je nedavno da je ciparski financijski sektor prevelik u odnosu na BDP. Zato je vlada u Nikoziji bila prisiljena podijeliti jednu banku i smanjiti drugu kako bi osigurala međunarodnu pomoć.

Tek malobrojna gospodarstva u eurozoni ovise o bankovnom sektoru kao što je slučaj sa Ciprom ali su ekonomisti Berenberg Banka u ponedjeljak uočili da je u tri zemlje eurozone omjer ukupne bankovne aktive i BDP-a još i veći nego na Cipru.

Tako je u Luksemburgu ukupna aktiva veća čak 26 puta od BDP-a kneževine, u Irskoj je veća više od devet puta a na Malti gotovo devet puta. U eurozoni je u prosjeku veća 4,6 puta.

'Financijski sektor prevelik je u odnosu na ostatak našeg gospodarstva', priznao je u razgovoru za AFP visoki dužnosnik luksemburške vlade koji je želio ostati anoniman.

Povjerenik Europske unije za unutarnje tržište Michel Barnier ipak je ovog tjedna požurio naglasiti da 'problem nije Luksemburg već određene banke u Irskoj, Španjolskoj, Portugalu'.

Luksemburg spada u četveročlanu skupinu zemalja eurozone koje su uspjele sačuvati najviše kreditne rejtinge kod sve tri agencije – Moody'sa, Fitcha i Standard & Poor'sa. Bilježi vrlo nizak udio duga u BDP-u, od samo 20 posto, te deficit osjetno ispod gornje dopuštene razine u Europskoj uniji.

Usprkos tome, kneževina se našla pod povećalom u sklopu europske zakonodavne inicijative otklanjanja uzroka globalne financijske krize, ponajprije zbog kulture bankovne tajne.

Francuski financijski guru Jacques Attali upozorio je da Luksemburg ima status 'bankovnog utočišta', dodajući da 'treba postaviti pitanja i o ostalim centrima u Europi'.

Luksemburški ministar financija Luc Frieden naglašava pak da želi da financijski klijenti dođu u Luksemburg 'ne zato da bi izbjegli oporezivanje... već zato što su naši proizvodi i usluge bolje usklađeni s međunarodnim potrebama'.