Pred više od milijun okupljenih hodočasnika i svjetovnih i vjerskih čelnika u Rimu je u nedjelju papa Benedikt XVI. proglasio papu Ivana Pavla II. blaženikom
'Odobravam da se Papa Ivan Pavao II. odsad naziva blaženim i da se može slaviti njegov blagdan svake godine 22. listopada', rekao je Benedikt XVI, pred milijun okupljenih, a tijelo novoga blaženika krenulo je prema bazilici Sv. Petra, do oltara Sv. Sebastijana.
Moćnik s krvlju novoga blaženika nosila je Papina dugogodišnja pomoćnica, a uz nju je bila sestra koja je, prema tvrdnjama Katoličke crkve, čudesno ozdravila od Parkinsonove bolesti zagovorom Pape Ivana Pavla II.
Karol Wojtyla postao je Papa 22. listopada 1978., i taj će se datum slaviti će se kao spomen-dan blaženoga Ivana Pavla II.
u nazočnosti više od od milijuna okupljenih vjernika uz neviđenu prisutnost uglednika političkog i društvenog života te novinara iz cijelog svijeta. U 9.00 sati je održana molitva Djevici Mariji koju je poljski papa Ivan Pavao II. volio cijelog života.
Na Trgu sv. Petra lijeva je strana rezervirana za vjerodostojnike Crkve, dok su na desnoj strani trga smješteni svjetovni uzvanici, 87 izaslanstava među kojima 22 predvode šefovi država i vlada. Hrvatsku predstavlja predsjednica vlade Jadranka Kosor.Ona je poručila papi Benediktu XVI., s kojim se nakratko susrela na kraju svečanosti beatifikacije Ivana Pavla Drugoga u Vatikanu, da ga Hrvatska srdačno očekuje.
S druge strane, španjolski kardinal Agustin Garcia Gasco Vicente, umirovljeni nadbiskup Valencije, umro je u nedjelju od srčana udara netom prije beatifikacije Ivana Pavla II. kojoj je trebao nazočiti, objavili su vatikanski izvori, a prenijela je agencija I.media.
VIŠE OD MILIJUN VJERNIKA NA TRGU SVETOG PETRA
Trg je za vjernike otvoren već u 5.30 ujutro i okupilo ih se, u skladu s predviđanjima, već više od milijun, a stotine tisuća ljudi noć su provele u vrećama za spavanje na glavnoj ulici koja vodi do Vatikana, Via della Conciliazione. Vijore se zastave, među kojima najbrojnije poljske, ali i puno hrvatskih.
Iz Hrvatske je na beatifikaciju došlo nekoliko tisuća vjernika. Mladi su nakon molitvenog bdijenja nastavili na ulicama Rima uz gitare pjevati vjerske pjesme skandirajući slogane s imenom Ivana Pavla II.
Na molitvenom bdijenju prošle noći u Rimu, na prostoru Circusa Maximusa, okupilo se više od 200 tisuća vjernika. Molitvu je predvodio rimski vikar kardinal Agostino Vallini, a videolinkom vjernicima se obratio papa Benedikt XVI., koji predvodi svečanost beatifikacije.
Golemo je i medijsko zanimanje za beatifikaciju Karola Wojtyle - akreditirano je dvije tisuće i 300 novinara iz 101 zemlje. U Italiji su na snazi najviše mjere sigurnosti.
Već više od tisuću godina nije se dogodilo da jedan papa proglašava blaženim svoga prethodnika.
BEATIFIKACIJA U BROJKAMA
Papa Benedikt XVI. i kardinali su se pobrinuli da se danas dogodi najveći vjerski medijski događaj od smrti Ivana Pavla II. prije šest godina i mjesec dana: beatifikaciju prati 1.300 televizijskih postaja, 230 fotografa, 700 radio-postaja i dnevnika iz više od stotinu država.
Na raspolaganju Rimljana i hodočasnika će biti 10.500 ljudi. Od toga 2.732 volontera, 150 djelatnika Civilne zaštite, 100 gradskih zaposlenika, 2.500 policajaca, 1.200 komunalnih radnika, te 3.100 zaposlenika javnog gradskog prijevoza.
Za hodočasnike je pripremljeno milijun boca vode, a medicinska je pomoć na usluzi u cijelom gradu. Na raspolaganju su šezdeset i dvoja kola hitne pomoći (26 njih imat će liječnike) i 17 medicinskih uređaja koji su spremni odmah intervenirati.
Svakako, najživopisniji su hodočasnici iz Poljske. Crveno-bijele poljske nacionalne zastave vijore se na suncu. Ljudi nose majice i kape ukrašene slikom najpoznatijeg poljskog sina, pape Ivana Pavla II. 'Mislim da će se okupiti 100.000 Poljaka. Znamo da ih najmanje 40.000 dolazi organizirano, ali ih isto tako puno njih dolazi u vlastitom aranžmanu', izjavila je za katoličku agenciju CNS (a prenosi IKA) poljska radijska novinarka Dorota Piotrawska.
Ona je intervjuirala trojicu muškaraca, od kojih su dvojica bila u svojim šezdesetim, a pješačili su iz Poljske samo kako bi bili u Vatikanu i zahvalili se za papu i za sve ono što je on dao Poljskoj. Upoznala je i mladića koji je pješačio iz Bialystoka, grada na istoku Poljske. To je više od 1.600 kilometara. Jedna je vrlo motivirana hodočasnica i Kataryna Katarzyna, 33-godišnja studentica iz poljskog grada Lodza. 'Ja sam iz generacije Ivana Pavla II. Rođena sam iste godine kad je on izabran za papu. Došla sam u Rim kad je umro. Kada smo čuli da će biti proglašen svecem moji roditelji i ja smo uzviknuli – 'moramo biti tamo!'
Poljski predsjednik Bronislaw Komorowski sudjelovat će, zajedno s hodočasnicima kao što je Kataryna Katarzyna, današnjem beatifikacijskom slavlju. Također će biti prisutan i bivši predsjednik i nobelovac Lech Walesa. Poljski premijer Donald Tusk odlučio je provesti dan u rodnome gradu Ivana Pavla II, Wadowicama na jugu Poljske. Ondje će se okupiti oko 20.000 ljudi na glavnom trgu i pratiti prijenos uživo iz Vatikana.
KONTROVERZE - PLUSEVI I MINUSI
Mnogi su ljudi papu Ivana Pavla II. smatrali Božjim čovjekom, čudotvorcem i posebnom osobom čiji će utjecaj u Crkvi biti vidljiv stoljećima. To smatra i George Weigel, autor životopisa pape Ivana Pavla II. 'Svjedok za nadu' (Witness to Hope). U svome članku za washingtonski CNS objavljenom 29. travnja, kako prenosi mrežna stranica papa.hr, Weigel piše kako je papa Wojtyla bio obično ljudsko biće, ali vođeno Duhom Svetim ostavilo je mnoge plodove. Plodove rada novoga blaženika Weigel je zapazio i u svojoj župi u predgrađu Washingtona u kojoj mladi parovi rastu u katoličkom duhu nadahnuti naukom Ivana Pavla II. Weigel smatra kako je Ivan Pavao II. uvelike reformirao svećenstvo koje je do njegova dolaska bilo u nezavidnom položaju (ne kaže pak Weigel da je Ivan Pavao II. doživio i da mnoge župe ostanu ispražnjene).
Od brojnih svjedočanstva se izdvaja i onoga Artura Marija, osobnoga fotografa pape Ivana Pavla II. tijekom njegova 27-godišnjeg pontifikata, koji smatra da je papa bio živi svetac. Arturo je svjedočio mnogim čudesnim i neponovljivim prigodama, poput one u Južnoj Koreji kada je u bolnici milovao i ljubio gubavce. No, fotografija koja mu je posebno ostala u sjećanju je ona iz 2005. godine, zabilježena za vrijeme tradicionalne procesije na Veliki petak. Prebolestan da bi sudjelovao, papa je u svojoj privatnoj vatikanskoj kapeli držao križ u rukama i pratio prijenos procesije na televiziji. Svojim je rukama toliko stezao križ da su se one zacrvenjele. Toliko je patio, kao da je njegov život na tome križu.
Vjerojatno najdirljiviji Marijev susret s papom Ivanom Pavlom II. dogodio se 2. travnja 2005. godine. Kako navodi sam fotograf, papa je ležao na lijevoj strani svoga kreveta, pored maske s kisikom. Kada se papa okrenuo prema njemu, nasmijao mu se, a Artura Maria su preplavile emocije i pao je na koljena. Papa je uzeo njegovu ruku i milujući je, zahvalio mu, te se okrenuo na drugu stranu kreveta. Bio je to njegov posljednji susret s papom Ivanom Pavlom II. Umro je te noći.
Međutim, dosta je napisa koji kritiziraju proceduru i ističu imena nekih kardinala koji nisu željeli svjedočiti u korist beatifikacije (Sodano, Sandri) jer im se čini kako se svemu time manipulira. Najoštrije kritike idu na račun neoliberalnog i konzervativnog pokreta Opus Dei te neofašističkog Comunione e Liberazione, koji se jako trude rehabilitirati vlastitu sliku agitiranjem za Ivana Pavla II. Ukoliko tijekom ceremonije Benedikt XVI. ne stavi naglasak na epohalno djelo traženja mira od strane Ivana Pavla II., znat će se da nije dovoljno jak da se suprotstavi tim grupama i kardinalima koji ih podržavaju.
Uostalom, čini se, tako to na primjer uočava papin biograf Giancarlo Zizola, kako Crkva sve ovo organizira da popravi svoj posrnuli izgled tako da beatifikacija, ekspresna i forsirana (kolumnistica The New York Times Maureen Dowd pak kaže: 'Svetac, samo polako! Kako može biti svetac ako nije uspio zaštiti žrtve pedofilije?'), služi kao masovna psihoterapija za zbunjene i umorne katolike koje Benedikt XVI, u još jednom naletu integrizma i zataškavanja Drugog vatikanskog koncila, mobilizira kako bi se osobno zahvalio čovjeku koji ga je i doveo do toga da postane papom, pa ga ekspresno gura u red blaženika i, kako najavljuju u Vatikanu, uskoro i u svece s obzirom da stižu brojne dojave o čudesima po zagovoru novoga blaženika.
Kako god bilo, nekoliko stvari treba priznati: od 70 veleposlanika koliko ih je bilo akreditirano pri Svetoj Stolici 1978. Ivan Pavao II. je svojom aktivnom diplomacijom tu brojku podigao na 178., učinio je važne korake na polju ekumenizma i međureligijskog dijaloga i bitno pridoneo da se zamjeni slika Crkve kao pinktoreskni rimski fenomen na svjetsku silu koja ima ogromni humanitarni potencijal koji, jer to ovisi i o samim katolicima, tek treba na pravi način razviti.
