Optuženi monsinjor Mauro Carlino u srijedu je četiri sata svjedočio na suđenju vezanom uz nekretninsku aferu u kojoj su, kako je rekao, njegovi nadređeni, a među njima i papa Franjo, odobrili nagodbu od 15 milijuna eura kako bi Vatikan izbjegao potpuni gubitak uloženih sredstava
Vatikan se htio riješiti vlasništva nad bivšom Harrodsovom palačom u Londonu na uglu Sloaneove i Kensingtonske avenije.
Carlino je na suđenju opisao posljednje faze tog poduzetničkog poduhvata koji je počeo kada je vatikansko Državno tajništvo 2014. investiralo 350 milijuna eura s talijanskim mešetarom Raffaeleom Mincionem u kupnju luksuznog zdanja u Londonu.
Prema optužnici, Vatikan je 2018. shvatio da ih je Mincione nasamario te je angažirao drugog burzovnog posrednika Guanluigija Torzija kako bi se izvukao iz tog nepovoljnog ugovora.
Prvo je Mincione, spekulirajući vatikanskim novcem (koji je trebalo oprezno uložiti, da donosi sigurnu dobit), izgubio nekoliko milijuna eura. Dio je bio uložen u bivšu Harrodsovu zgradu u londonskom Kensingtonu, a upravljanje njome je nakon Mincionea preuzeo Torzi, kroz svoj holding GUTT.
Torzi je Svetu Stolicu brutalno prevario, pa ucijenio. On je prepustio Vatikanu 30.000 dionica, ali bez prava glasa, a za sebe je zadržao samo 1000 dionica, ali jedine s pravom glasa, tako da zgradom nije mogao raspolagati Vatikan, nego samo on sam, Torzi.
Vatikan je tada odlučio izaći i iz pogodbe s Torzijem koji je pristao prepustiti Vatikanu i utajene dionice s pravom glasa, pod uvjetom da mu nadoknade troškove i omoguće malu zaradu.
Carlino je danas na suđenju rekao da su u svibnju 2019., on i vatikanski pregovarači pristali isplatiti Torziju 15 milijuna eura kako bi izašli iz tog lošeg ugovora.
Taj novac je isplaćen iz Papina Diskrecijskog fonda formiranoga 2015.
Torzi, Mincione, Carlino i sedam ostalih optuženika, među kojima su bivši vatikanski dužnosnici i zaposlenici, negiraju bilo kakva zlodjela.
"Ni prstom nisam mrdnuo bez odobrenja nadređenih", rekao je Carlino, optužen za iznudu i zloupotrebu položaja.
On tvrdi da je njegov nadređeni, zamjenik državnog tajnika, nadbiskup Edgar Pena Parra, "cijelo vrijeme o svemu izvještavao državnog tajnika i kardinala Pietra Parolina i Svetog Oca".
Carlino također tvrdi da je Papa tražio da Vatikan izađe iz tog cirkusa na način da "potroši što je manje moguće" kako investicija ne bi bila potpuni gubitak.
Prema tužiteljima, Vatikan je u tom nekretninskom biznisu izgubio 217 milijuna eura, a dio novca za investiciju u Londonu došao je od vjernika.
Carlino je na suđenju posvjedočio da mu je Pena Parra rekao da je Papa "sretan što to konačno privodimo kraju".
Također je sudu kazao da je Franjo ukinuo "pontifikalnu tajnu" kako bi kardinal Angelo Becciu mogao odgovoriti na pitanja o ženi koja je 2018. i 2019. bila angažirana na tajnom obavještajnom zadatku.
Radi se o 42-godišnjoj Ceciliji Marogni, optuženoj za pronevjeru, a u Vatikanu je predstavljana kao Beccuiuova nećakinja.
Njezina ljubljanska tvrtka Logsic Humanitarne Dejavosti D.O.O., dobila je iz Državnog tajništva od prosinca 2018. do srpnja 2019. ukupno 575.000 eura kako bi isplatila otkupnine za otete misionare u Africi.
Tobožnja tajna agentica, Marogna je tvrdila da joj je novac dan za obavještajne djelatnosti za račun Vatikana, ali je istraga u Sloveniji pokazala da je Marogna potrošila više od 500.000 eura vatikanskog novca na osobne potrepštine: cipele, parfeme, galanteriju te kožne naslonjače jer je, rekla je milanskome Corriereu della Sera, "imala prava odmoriti se nakon napornog rada".
Ona odbacuje optužbe da je dio novca iskoristila za kupovinu luksuzne robe.
Becciu je odgovoran, tvrdi optužnica, za mehanizam kojim su mešetari, u prvom redu londonski broker Gianluigi Torzi i njegovi suradnici i partneri, muzli Vatikan, usput crpeći njegove fondove (pa i one striktno namijenjene milosrđu, poput "Petrova novčića") za financiranje vlastitih unosnih operacija.