Hrvatske vlasti moraju preispitati visinu povlaštenih mirovina, posebice za tri kategorije - saborske zastupnike, članove HAZU-a i hrvatske branitelje. Usto, moraju bolje kontrolirati broj korisnika povlaštenih mirovina
ZAGREB - Savjetuje to Vladi Institut za javne financije koji je posebno zabrinut trendom rasta braniteljskih mirovina jer se broj njihovih korisnika u šest godina udvostručio. U tom su razdoblju novi branitelji-umirovljenici činili čak trećinu novih penzionera u Hrvatskoj, piše Novi list.
Tako je trošak njihovih mirovina sa 1,9 milijardi kuna porastao na gotovo pet milijardi kuna. Dovelo je to i do apsurdne situacije u kojoj pet posto umirovljenika, a toliko čine branitelji u ukupnoj umirovljeničkoj populaciji, pojede čak 14,5 posto godišnjih rashoda za isplatu mirovina. Tim bi se novcem godišnje mogle isplatiti prosječne mirovine za 200 tisuća umirovljenika. Udio 'braniteljskih' u ukupnim troškovima za isplatu mirovina bio je prije šest godina gotovo dvostruko manji.
Uz dosadašnji trend rasta umirovljenih branitelja i rashoda za isplatu njihovih mirovina, pred državu se, upozoravaju s Instituta, postavlja pitanje do kojih će razmjera rasti rashodi za braniteljske mirovine.
Upravo i zbog toga je važno objaviti registar hrvatskih branitelja, zalaže se Institut za javne financije. Vlada je dosad odbijala takvu mogućnost uz objašnjenje da je riječ o osobnim podacima i da to zakonodavstvo ne dopušta, makar je u svom programu iz 2007. godine, ali i onom koji je Saboru predstavila nova premijerka prije mjesec i pol, spomenuto da treba vidjeti mogu li se pronaći mehanizmi da se registar ipak objavi.
Osim što se iz mjeseca u mjesec povećavaju rashodi za isplatu braniteljskih penzija, ali i ostalih povlaštenih mirovina, pogotovo onih saborskih zastupnika i članova Vlade te članova HAZU-a, te mirovine stvaraju i nejednakost i nepravdu, uočavaju u Institutu.
Naime, prosječna braniteljska mirovina od 5,8 tisuća kuna gotovo je tri puta veća od mirovine koju primaju građani koji su umirovljeni po Zakonu o mirovinskom osiguranju. Kada su u pitanju saborske i mirovine članova HAZU-a, ta je razlika i veća. Većina branitelja, njih 60 posto, prima mirovinu veću od pet tisuća kuna, dok samo tri posto građana umirovljenih 'redovitim' putem može računati na tolika primanja.
Zanimljivost je i to da se u ovoj godini uz 64 tisuće braniteljskih mirovina isplaćuje isto toliko mirovina vezanih uz drugi svjetski rat. Riječ je o 43,5 tisuće pripadnika NOR-a s prosječnom mirovinom 2,6 tisuća kuna te 20,4 tisuće pripadnika Hrvatske domovinske vojske, odnosno domobrana, čija je mirovina u prosjeku 2,2 tisuće kuna.