Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisuju raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, zabranjuje se parcelacija poljoprivrednog zemljišta na manje čestice od jednog hektara, te smanjuju administrativne zapreke.

"Zakon je složen tako da bi se poljoprivredno zemljište moglo prodavati strancima, zakon je smrt za hrvatsku poljoprivredu", ocijenio je Petrov, zatraživši stanku uoči rasprave o zakonu.

Cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj najniže su u EU , a kupovna moć nekoga iz EU deset puta veća nego hrvatskog poljoprivrednika i koji će onda hrvatski poljoprivrednik kupiti zemljište, upitao je Petrov.

Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku) tvrdi kako veliki strah vlada kod OPG-ova da neće moći doći do zemljišta ili da ga neće moći zadržati i nastaviti s poljoprivrednom proizvodnjom.

Kaže da se zakonom ne predlaže revizija raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, te prednost daje onima koji su možda  temeljem lažnih gospodarskih programa prije 10-tak godina došli do zemljišta,

"Određeni moćnici su po birtijama dodjeljivali prava na poljoprivredno zemljište i sumnjam da će zakon nešto promijeniti", rekao je Željko Lenart (HSS).

Da zakon neće onemogućiti manipulacije zemljištem i ne nudi poticaje za ostanak mladih na selu smatra i Sabina Glasovac (SDP).

Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) rekao je da bi zakon trebao predstavljati glavni dokument kojim ćemo se boriti protiv daljnje devastacije ruralnog prostora ali i poboljšanja poljoprivrede proizvodnje.

Ne bi bio loše da ga stavimo u treće čitanje i na taj način poboljšamo da bude provediv, predložio je Hajduković.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) zaključila je da je kod izrade zakona trebalo više slušati struku.