Dugoročne ekonomske i društvene posljedice (pandemije) realne su i za sada se može samo nagađati kakvih će razmjera biti, rekao je Picula u intervjuu sarajevskom listu.

'Članicama EU potreban je ogromni paket pomoći čiji bi teret bio solidarno raspoređen među zemljama. Po meni, ta bi sredstva članice Unije trebale preuzeti izdavanjem zajedničkih obveznica za što se osobno aktivno zalažem i u Europskom parlamentu', istaknuo je.

Uz predviđeni pad BDP-a veći od sedam posto, sredstva Europskog stabilizacijskog fonda sigurno neće biti dovoljna bez solidarno raspoređenog tereta, smatra Picula.

Komentirajući stanje na zapadnom Balkanu, a posebice u BiH istaknuo je da su u toj zemlji izostale sve očekivane krupnije političke, ekonomske i socijalne reforme. To je rezultat 'programirano loših međustranačkih odnosa i ciljanoga blokiranja institucija', ocijenio je.

Naglasio je da BiH ima svoje mjesto u europskoj političkoj arhitekturi, ali ga ne može zauzeti bez usklađivanja unutarnjih procesa.

Uoči konferencije šefova država ili vlada Europske unije i zapadnog Balkana koja će se u srijedu pod hrvatskim predsjedanjem održati video vezom Picula je podsjetio na ranije postavljene ciljeve.

Naglasak je na održivoj europskoj perspektivi regije uz potvrdu čelika EU da stoje uz svoje susjede i partnere, a što sada uključuje i borbu protiv pandemije koronavirusa, rekao je.

'Unija je vrlo brzo mobilizirala paket veći od 3,3 milijarde eura u korist zemalja zapadnog Balkana. Paket potpore zdravstvenim sustavima podrazumijeva isporuku neophodnih zaliha, pomoć socijalnim i ekonomskim sektorima kao i paket makroekonomske financijske potpore u iznosu od 750 milijuna eura', rekao je Picula.

Podsjetio je i na paket od '1,7 milijardi eura pomoći iz Europske investicijske banke'. Takva potpora, solidarnost i suradnja daleko nadilaze ono što bi bilo koji drugi izvaneuropski partner mogao pružiti zapadnom Balkanu, zaključio je hrvatski eurozastupnik i izvjestitelj za zapadni Balkan.